VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan08/05/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 10. MAJA /SRNA/ - Danas je petak, 10. maj, 130. dan 2019. Do kraja godine ima 235 dana.

 

1559. - Sinovi ostarjelog turskog sultana Sulejmana Drugog poveli bitku za otomanski prijesto, u mjestu Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima - koji je 1566. postao sultan Selim Drugi potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobjegne u Persiju, gdje je kasnije ubijen.

1594. - Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju Svetog Save, 359 godina poslije njegove smrti, prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed Treći naredio je Sinan-paši da po svaku cijenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući da do groba Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, pa se potom vraćaju vjeri predaka, naredio da se prenesu mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pjesma: "Na Vračaru Sinan viče: / gori, gori, svešteniče; / to si od nas zaslužio / što si raju prosvetio".

1760. - Rođen francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao riječi i melodiju francuske himne. Pjesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pjevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana "Marseljeza".

1774. - Umro francuski kralj Luj Petnaesti, koji je naslijedio prijesto kao petogodišnjak 1715, poslije smrti pradjeda Luja Četrnaestog. Bio je poznat kao rasipnik i od njega potiču riječi: "Poslije mene potop". Vodio je neuspješan rat za austrijsko nasljeđe i Sedmogodišnji rat, poslije kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu. Ukinuo je jezuitski romokatolički red i konfiskovao im imovinu.

1844. - Popečiteljstvo prosveštenija Srbije naložilo svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum je uzet kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih ustanova kulture, na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika Popečiteljstva prosveštenija, potpisan je 4. septembra 1844.

1849. - Umro japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predjele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1865. - Predsjednika Konfederacije otcijepljenih južnih država SAD Džefersona Dejvisa, u američkom građanskom ratu, zarobile trupe Sjevera.

1871. - Mirovnim ugovorom u Frankfurtu poražena Francuska poslije prusko-francuskog rata primorana da preda Nijemcima pokrajine Alzas i Lorenu i da plati visoku ratnu odštetu.

1881. - Krunisan rumunski kralj njemačkog porijekla Karol Prvi Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894. - Rođen američki kompozitor ruskog porijekla Dimitri Tjomkin, izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više nagrada "Oskar". Filmovi: "Gospodin Smit ide u Vašington", "Samo anđeli imaju krila", "Senka sumnje", "Dvoboj na suncu", "Nazovi M radi ubistva", "Div", "Starac i more", "Rio Bravo", "Tačno u podne", "Čajkovski".

1899. - Rođen američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. vijeka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vrijeme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smiješno lice", "Na plaži", "Diži zavjesu".

1904. - Umro engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spašavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za koga se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.

1923. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevina Grčke sklopile konvenciju o osnivanju "slobodne zone u Solunu", koja je Jugoslaviji predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona obuhvata 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Jugoslavija dobila isljučivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od deset godina, poslije čega se automatski produžava svakih pet godina.

1933. - Nacisti su u centru Berlina priredili prvo masovno spaljivanje knjiga, bacivši na lomaču više od 25.000 primjeraka djela Karla Marksa, Sigmunda Frojda, Bertolta Brehta, Alberta Ajnštajna i ostalih jevrejskih, njemačkih i komunističkih autora, koje su pristalice Adolfa Hitlera označile kao "dekadentne".

1940. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je poslije nacističke invazije na Dansku zaposjela bivšu dansku koloniju Island.

1940. - Poslije ostavke Nevila Čemberlena pristalice politike popuštanja Adolfu Hitleru i potpisnika kapitulantskog "Minhenskog sporazuma" 1938, kojim je Čehoslovačka natjerana da Njemačkoj ustupi Sudetsku oblast, britanski premijer postao Vinston Čerčil, koji je potom proveo naciju kroz Drugi svjetski rat.

1941. - Rudolf Hes, zamjenik njemačkog nacističkog vođe Adolfa Hitlera, spustio se padobranom u Škotsku, namjeravajući da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s Njemačkom. Njegov prijedlog nije prihvaćen i Hes je kraj Drugog svjetskog rata dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. za ratne zločine osuđen na doživotnu robiju.

1967. - Američko vazduhoplovstvo prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Sjevernom Vijetnamu.

1977. - Umrla američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Mildred Pirs", "Lice jedne žene", "Humoreska", "Prokletnici ne plaču", "Strah", "Nježna pjesma", "Demonska žena", "Šta se dogodilo Bebi Džejn."

1979. - Umrla srpska filmska glumica Italina - Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, poslije udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Jugoslaviji između dva svjetska rata, prva naša glumica koja je ušla u svjetsku enciklopediju filma. Prije Drugog svjetskog rata igrala je niz glavnih uloga u filmovima njemačke i češke produkcije, a poslije rata epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: "Erotikon", "Galgentoni", "Fantom Durmitora", "A život teče dalje".

1981. - Socijalista Fransoa Miteran u drugoj rundi predsjedničkih izbora u Francuskoj pobijedio dotadašnjeg šefa države Valerija Žiskara D' Estena, čime je ljevica u toj zemlji došla na vlast poslije tri decenije.

1988. - SAD stavile veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN, kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.

1993. - Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom.

1994. - Nelson Mendela kao prvi crnac inaugurisan za predsjednika Južne Afrike.

1994. - Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni preuzeo dužnost premijera Italije na čelu koalicione vlade u kojoj su - prvi put poslije Drugog svjetskog rata - bili i neofašisti.

1995. - Najmanje 100 ljudi poginulo kada se lift, koji je prevozio rudare u jednom rudniku zlata u blizini Orknija u Južnoj Africi, iznenada otkačio i stropoštao na dno rudnika.

1996. - Premijer Indije Narašima Rao podnio ostavku poslije izbornog poraza njegove Kongresne stranke.

1997. - U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.

2006. - Kandidat vladajuće italijanske ljevičarske koalicije Unione Đorđo Napolitano /80/ izabran za 11. predsjednika Italije.

2015. - U dvodnevnom sukobu /9. i 10. maj/ grupe terorista, uglavnom sa Kosova, sa pripadnicima makedonske policije u naselju Divo, u Kumanovu, ubijeno je osam osam policajaca, 37 je povrijeđeno, a pronađena su tijela 14 napadača.