VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan17/05/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 19. MAJA /SRNA/ - Danas je nedjelja, 19. maj, 139. dan 2019. Do kraja godine ima 226 dana.

 

1536. - Odrubljena glava Ani Bolen, drugoj ženi engleskog kralja Henrija Osmog, četiri dana pošto je sud "ustanovio" da je kriva za preljubu i incest.

1649. - Prvi put upotrijebljen naziv "komonvelt", kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku. Na imperijalnoj konferenciji 1926. usvojen je naziv "komonvelt nacija", koji se od 1931. koristi umjesto naziva britanska imperija.

1762. - Rođen njemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Smatrao je da je sloboda osnova ljudske egzistencije, a ostvarenje produbljene ljudskosti u okviru slobodne zajednice osnovni smisao postojanja i ličnosti i čovječanstva. U "Govorima njemačkoj naciji" 1807. i 1808. doprinio je jačanju otpora Nijemaca francuskom caru Napoleonu Prvom, ali i buđenju njemačkog šovinizma. Djela: "Pokušaj kritike sveg otkrivenja", "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke".

1802. - Napoleon Bonaparta u Francuskoj ustanovio "Orden legije časti" za civilne i vojne zasluge.

1825. - Umro francuski socijalista utopista Klod Anri Sen-Simon, koji je smatrao da tradicionalnu državu valja zamijeniti industrijskim društvom i da aristokrati, vojnici i birokrati treba da ustupe mjesto industrijalcima, radnicima i seljacima. Djela: "Industrijski sistem", "Industrija ili politički, moralni i filozofski razgovori u interesu svih ljudi odanih korisnom radu i nezavisnosti", "Pisma ženevskog građanina savremenicima", "Novo hrišćanstvo", "Stari i novi politički sistem".

1861. - Rođena australijska pjevačica Helen Porter Mičel, poznata kao Neli Melba, jedan od najvećih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. vijeka. S velikim uspjehom je decenijama nastupala u gotovo svim najvećim operskim kućama u svijetu, uključujući londonski Kovent garden i njujoršku Metropoliten operu.

1864. - Umro američki pisac Natanijel Hotorn, jedan od prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovijetkama prikazao je moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga zaokupljale teme grijeha, prestupa i oholosti. Ispoljavao je sklonost ka apstrakciji i alegoriji, pa su njegovi likovi više ovaploćenje moralnih načela nego žive ličnosti. Djela: romani "Skarletno slovo", "Kuća sa sedam zabata", "Blajdelska romansa", "Mermerni faun", pripovijetke "Dvaput ispričane priče", "Živopisne priče za djecu".

1890. - Rođen srpski karikaturista Petar - Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika srpske i jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača "Ošišanog ježa". U Beograd je došao 1922. i zaposlio se u "Novom listu", a 1923. je prešao u "Politiku".

1890. - Rođen vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan, poznat kao Ho Ši Min, predsjednik Demokratske Republike Vijetnam /Sjeverni Vijetnam/ od proglašenja 1945. do smrti 1969. i vođa borbe protiv japanske armije, francuskih kolonijalnih trupa i američke invazione vojske. Od 1917. je radio u Francuskoj, gdje je 1920. postao član Komunističke partije Francuske, a 1930. je osnovao Komunističku partiju Vijetnama. U Drugom svjetskom ratu, kada je Japan okupirao Vijetnam, stvorio je jak oslobodilački pokret, jezgro buduće armije, koja je nanijela odlučujuće poraze Francuzima i potom Amerikancima, zahvaljujući čemu su Sjeverni i Južni Vijetnam ujedinjeni 1976.

1898. - Umro engleski državnik Vilijam Juert Gledston, koji je kao vođa liberala između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer Velike Britanije. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu. Pokušao je da riješi irsko pitanje na osnovu irske samouprave, ali su ga u tome omeli liberali-unionisti i konzervativci. Protivio se nadiranju Austro-Ugarske na Balkan i zalagao za nacionalna prava balkanskih naroda i pomogao Crnoj Gori da dobije Ulcinj.

1906. - Zvanično otvoren tunel "Simplon" ispod Alpa između Italije i Švajcarske, dug 19,77 kilometara.

1912. - Umro poljski pisac Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U djelima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu "Kurijer varšavski" objavljivao vrlo čitane hronike. Učestovao je u ustanku protiv kmetskog sistema koji je 1863. podigla revolucionarna stranka "Crvenih". Djela: romani "Lutka", "Talas se vraća", "Mrtva straža", "Emancipovana žena", "Faraon", zbirke pripovijedaka "Stanar potkrovlja", "Jakubov san", "Balska haljina", "Prokleta sreća", "Sitnice", "Večernje pripovijetke".

1925. - Rođen američki borac za građanska prava afričkog porijekla Malkolm Litl, poznat kao Malkolm Eks, vođa američkih crnaca. Bio je vatreni propovjednik rasnog ponosa i crnačkog nacionalizma. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama.

1928. - Rođen kambodžanski maoistički diktator Salot Sar, poznat kao Pol Pot, jedan od najsurovijih vođa u istoriji, tokom čije je vladavine Kambodžom za nepune četiri godine ubijeno između milion i dva miliona ljudi. Predvodeći gerilsku armiju "Crvenih Kmera", porazio je proamerički režim generala Lon Nola u aprilu 1975, ili "nulte godine", kako su je označili novi vlastodršci. "Brat broj jedan", kako su ga nazivale pristalice, odmah je silom potpuno ispraznio prijestonicu Pnom Pen i ostale gradove, otjeravši u radne logore širom zemlje čak i bolesne iz kreveta, stare, žene i djecu. U tim mučilištima, poznatim kao "polja smrti", ljudi su svakodnevno masovno likvidirani ili umirali od gladi i bolesti sve do pred kraj decembra 1978. kad je maoistički režim "Crvenih Kmera" zbačen vijenamskom okupacijom Kambodže.

1930. - Bijele žene u Južnoj Africi dobile pravo glasa.

1935. - U saobraćajnom udesu poginuo engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, nazvan Lorens od Arabije, arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Istakao se u borbama na Bliskom istoku i Saudijskoj Arabiji u Prvom svjetskom ratu, kad je okupio Arape, neprijateljski raspoložene prema Otomanskom carstvu. Spretno koristeći želju Arapa za slobodom, ostvario je mnoge ciljeve britanske kolonijalne politike.

1989. - Usred krvavih studentskih demonstracija u Pekingu smijenjen generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang jer se usprotivio vanrednim mjerama i primjeni sile protiv demonstranata.

1992. - Predsjedništvo Srpske Republike BiH proglasilo Zakon o Vojsci Srpske Republike BiH, čime je stvoren pravni okvir za vojsku, koja je poslije povlačenja JNA ostala da štiti vitalne interese Srba u bivšoj BiH.

1992. - Dvojica ljekara koji su obavili autopsiju predsjednika SAD Džona Kenedija, ubijenog 1963, potvrdila su da je on pogođen sa dva metka ispaljena sprijeda i iz suprotnog pravca, što je oborilo zvaničnu verziju o jednom atentatoru.

1993. - Narodna skupština Republike Srpske, na 32. zasjedanju na Palama, donijela odluku o proglašenju rezultata referenduma od 15. i 16. maja, na kome je srpski narod sa 96 odsto glasova odbacio Vens-Ovenov plan za BiH.

1993. - Kod Medeljina srušio se kolumbijski avion "boing 727", u kojem su poginula 132 putnika i članovi posade.

1994. - Umrla bivša američka prva dama Žaklina Kenedi - Onazis, supruga predsjednika SAD Džona Kenedija, ubijenog 1963. u atentatu. Pet godina kasnije udala se za grčkog brodovlasnika Aristotela Onazisa, koga je takođe nadživjela.

1997. - U Bangladešu snažan ciklon usmrtio najmanje 350 ljudi i više od milion ljudi pretvorio u beskućnike.

1999. - Avioni NATO-a usmrtili više od 100 zatvorenika u Istoku, a u bombardovanju Gnjilana ubijeno najmanje pet civila.

2003. - Najmanje 200 ljudi poginulo, a veliki broj nestao u poplavama koje su zahvatile južni dio Šri Lanke poslije obilnih kiša.

2003. - Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve proglasio je svetim episkopa ohridskog i žičkog Nikolaja /Velimirovića/.

2003. - U razornom zemljotresu u Alžiru poginulo je 2.200 ljudi, a 8.626 povrijeđeno.

2004. - Američki vojnik Džeremi Sivits osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora, nakon što se izjasnio krivim za zlostavljanje Iračana u zatvoru Abu Graib kod Bagdada.

2009. - Predsjednik Šri Lanke Mahinda Radžapakse formalno proglasio pobjedu nad separatističkim pokretom Tamilski tigrovi i okončanje 25-godišnjeg građanskog rata u kome je poginulo više od 70.000 ljudi.