VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan29/05/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 31. MAJA /SRNA/ - Danas je petak, 31. maj, 151. dan 2019. Do kraja godine ima 214 dana.

 

1594. - Umro italijanski slikar Tintoreto, umjetnik strasnog temperamenta, jedan od najvećih majstora 16. vijeka. S lakoćom je slikao kompozicije ogromnih dimenzija, snažnim zamahom i upotrebom dramatičnih svjetlosnih efekata, pri čemu je očuvao osjećanje i za najmanje pojedinosti taktilnih i čulnih vrijednosti. Snažno je uticao na evropske slikare, posebno na impresioniste. Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su ostala glavna djela "Raj" u Duždevoj palati, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko, ali je dosta rasijano i po evropskim muzejima, poput slika "Suzana i starci" u Beču i "Autoportret" u Parizu.

1793. - Počeo jakobinski teror u Francuskoj revoluciji.

1809. - Poginuo srpski nacionalni junak Stevan Sinđelić, resavski vojvoda, ispalivši iz kubure hitac u skladište municije u šancu na uzvišenju Čegar kod Niša, u jeku borbe sa brojčano nadmoćnim Turcima u Prvom srpskom ustanku. Eksplozija je digla šanac u vazduh, usmrtivši i branioce i 6.000 Turaka koji su upali u utvrđenje. Sinđelić se u maju 1809. sa 3.000 Resavaca pridružio ustanicima koji su namjeravali da oslobode Niš. Na Čegru je bio u najisturenijem od šest srpskih šančeva i na njega je napad usmjerio komandant niške tvrđave Kuršid-paša, ali su ustanici odbili više turskih juriša. Kad je uvidio da prorijeđeni branioci, uprkos neviđenom herojstvu, ne mogu da odole turskoj sili, zapalio je skladište municije. Poslije bitke paša je, da bi zastrašio Srbe, naredio da se od glava poginulih ustanika ozida kula, koja je dobila naziv Ćele-kula. Prvobitno su na njoj bile 952 lobanje, a sada je ostalo nekoliko desetina. Sinđelić je učestvovao u svim borbama u Pomoravlju od početka ustanka 1804. i istakao se u bojevima na Ivankovcu 1805, kad je za pokazanu hrabrost dobio čin vojvode, i na Deligradu 1806. pod komandom Petra Dobrnjca.

1809. - Umro austrijski kompozitor Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi. Prilikom dva boravka u Engleskoj stekao je svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Inspirisao se austrijskim, mađarskim, njemačkim, francuskim, ruskim folklorom. Napisao je više od sto simfonija, komponovao je gudačke kvartete, klavirske sonate, crkvenu muziku, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Oproštajna", "Marija Terezija", "Oksfordska", "Medvjed", "Kokoška", "Kraljica", "Vojna", "Časovnik", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".

1819. - Rođen američki pisac Volt Volter Vitmen, pjesnik slobode i demokratije. Bio je štamparski radnik, drvodjelja i učitelj. Osnovu njegovih pjesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini ljubav prema čovjeku. Snažno je uticao na modernu liriku, posebno najvažnijom zbirkom pjesama "Vlati trave".

1859. - Počeo da radi veliki sat - nazvan "Big ben" - na kuli britanskog parlamenta u Londonu.

1902. - Mirom u Verenigingu, južno od Johanesburga, kojim je završen britansko-burski rat, Buri su prisiljeni da priznaju vrhovnu vlast Velike Britanije. U ratu započetom 1899. poginulo je 5.774 Britanaca, oko 16.000 ih je umrlo od bolesti, a burske žrtve su procijenjene na oko 4.000. Istog dana 1910. ujedinjene su britanske kolonije Natal, Transval i Rt Dobre Nade i proglašena je Južnoafrička Unija sa statusom britanskog dominiona.

1924. - Kina priznala SSSR.

1930. - Rođen američki filmski glumac, režiser i producent Klint Istvud, koji je karijeru počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serđa Leonea, poslije čega je sarađivao s nizom značajnih američkih sineasta, posebno s Donom Zigelom. Filmovi: "Za šaku dolara", "Za nekoliko dolara više", "Dobar, ružan, zao", "Šerif u Njujorku", "Prljavi Hari", "Bjekstvo iz Alkatraza", "Noć jeze", "Neočekivani spasilac", "Kazna na planini Ejger", "Odmetnik Džesi Vols", "Brončo Bil", "Crvena lisica", "Iznenadni sudar".

1931. - U Bahreinu pronađena nafta, i to je bila prva arapska zemlja u kojoj su utvrđena takva nalazišta.

1961. - Južna Afrika proglasila se repubikom s predsjednikom Čarlsom Robertsom Svartom i napustila Britanski komonvelt.

1962. - U Izraelu obješen njemački ratni zločinac Adolf Ajhman, tokom Drugog svjetskog rata glavni egzekutor zamisli Adolfa Hitlera o "konačnom rješenju" jevrejskog pitanja. U sudskom procesu je utvrđeno da je kriv za smrt šest miliona ljudi.

1970. - U zemljotresu u Peruu poginulo više od 70.000 ljudi, 20.000 je nestalo i 200.000 povrijeđeno, a gradovi Jungaj, Huares i Čimbote potpuno su razoreni.

1991. - U Lisabonu potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je poslije nepunih 16 godina okončan građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1992. - Održani prvi višestranački izbori za Vijeće građana Skupštine Savezne Republike Jugoslavije.

1992. - Vlada Srpske Republike BiH odredila ekipu koja je sa UNPROFOR-om trebalo da utvrdi u kakvom se položaju nalazi 4.000 Srba koje su muslimani držali zatočene u tunelu kod Bradine.

1993. - U izvještaju generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju specijalni izvještač UN o stanju ljudskih prava na prostorima bivše Jugoslavije Tadeuš Mazovjetski oštro osudio Hrvate za zločine nad muslimanima, počinjene u dolini Neretve i centralnoj Bosni.

1994. - U Bosni i Hercegovini za prvog predsjednika Muslimansko-hrvatske federacije izabran Hrvat Krešimir Zubak.

1995. - Muslimanski vojnici u Goraždu napali punkt i osmatračnicu Ukrajinskog batoljona UNPROFOR-a.

1995. - U napadu muslimanske artiljerije iz pravca Tešnja na gradsko jezgro Doboja ranjeno sedam srpskih civila.

1999. - Dvadesetak projektila ispaljenih iz aviona NATO pakta na stambene zgrade u centru Novog Pazara usmrtilo najmanje 23 civila, uključujući dvogodišnjeg Marka Simića, a u Surdulici - u kojoj su direktnim pogocima agresorske avijacije razoreni Specijalna bolnica za plućne bolesti i Dom staraca - ubijeno je najmanje 20 civila, a u selima Neradovac kod Vranja i Ripanj kod Beograda život su izgubile starice Leposava Ristić i Slavica Stojiljković. Civilni ciljevi gađani su i u ostalim mjestima širom Srbije, uključujući visokonaponska postrojenja "Elektroprivrede" Srbije u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, postrojenja u Termoelektrani "Nikola Tesla" u Obrenovcu i dalekovod između Obrenovca i Beograda, poslije čega je više miliona ljudi opet ostalo bez struje.

2001. - Pripadnici združenih snaga bezbjednosti /ZSB/ Srbije i Jugoslavije ušli u Podsektor Centra sektora "B" kopnene zone bezbjednosti /KZB/.

2001. - Skupština Srbije nije prihvatila dokument "Ustavni okvir za privremenu samoupravu na Kosovu", "jer se njime prejudicira konačno rješenje na štetu državnih interesa SRJ, Srbije, Srba i ostalog nealbanskog stanovništva u pokrajini".

2006. - Haški tribunal saopštio da bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević nije umro od trovanja.

2009. - Učesnici 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu usvojili Deklaraciju kojom se od Savjeta ministara BiH i vlada Republike Srpske i Srbije zahtijeva da pokrenu tužbu protiv Hrvatske za genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima u sistemu jasenovačkih logora smrti od 1941. do 1945. godine.