VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan01/06/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 3. JUNA /SRNA/ - Danas je ponedjeljak, 3. jun, 154. dan 2019. Do kraja godine ima 211 dana.

 

1098. - Poslije petomjesečne opsade u Prvom krstaškom ratu krstaši zauzeli bliskoistočni grad Antiohiju.

1657. - Umro engleski ljekar Vilijam Harvi, osnivač moderne fiziologije, koji je otkrio prirodu cirkulacije krvi i srca kao pumpe. Naučno tumačenje o radu srca i fiziologiji krvotoka ustanovio je eksperimentima na životinjama.

1808. - Rođen američki državnik Džeferson Dejvis, predsjednik Konfederacije Država Amerike /11 otcijepljenih južnih država SAD/ tokom građanskog rata od 1861. do 1865. Kao senator Misisipija od 1847. do 1851. i ministar rata od 1853. do 1857. snažno je podržavao robovlasništvo u južnim državama i prava država SAD protiv miješanja federalnih vlasti. Poslije poraza južnih država u građanskom ratu je uhapšen, ali je 1867. pušten iz zatvora bez suđenja.

1875. - Umro francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma, jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u Ce-duru".

1886. - Rođen srpski socijalista i publicista Kosta Novaković, jedan od prvaka Srpske socijaldemokratske partije, koji je na osnivačkom kongresu Komunističke partije Jugoslavije 1919. izabran za člana Izvršnog odbora Centralnog partijskog vijeća. Između dva svjetska rata uređivao je više partijskih listova, biran je u Centralni komitet i bio delegat KPJ na Četvrtom i Šestom kongresu Kominterne. Zbog revolucionarne djelatnosti 1924. je osuđen na šest mjeseci, a 1926. na pet godina robije. Iz zatvora je pobjegao 1927. i emigrirao u SSSR, gdje je 1937. uhapšen u staljinističkim čistkama i likvidiran - pretpostavlja se 1938.

1896. - U Moskvi potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u sljedećih 15 godina, a Kina odobrila Rusiji da koristi željeznicu u sjevernoj Mandžuriji.

1899. - Umro austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus - Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete "Slijepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".

1906. - Rođena francuska pjevačica i igračica afroameričkog porijekla Žozefina Beker, koja se u Drugom svjetskom ratu uključila u pokret otpora protiv njemačkih nacista, za šta je odlikovana najvišim francuskim ordenima. Svjetsku slavu je stekla poslije 1925, kad je počela da nastupa u pariskim kabareima "Foli Beržer" i "Kazino d` Pari". Pjevala je šansone, obogativši te tipično francuske pjesme elementarnošću džeza američkih crnaca. Kao istaknuti borac protiv rasizma - s čijom se neljudskošću suočila u ranoj mladosti - usvojila je mnoštvo siročadi različitih rasa, odgajajući ih u duhu bratstva i ljudske solidarnosti, koje je izdržavala od prihoda s gostovanja širom svijeta, uključujući Jugoslaviju.

1917. - Proglašena nezavisnost Albanije pod italijanskom zaštitom.

1924. - Umro austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog djela koje izmiče definitivnoj procjeni i dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj molbi da budu spaljeni. Radnja i sutuacije, mada predstavljeni kao vizije i snovi, predočavaju svijet u njegovoj totalnosti, u kojem se kreću protagonosti čijem je duhovnom horizontu dostupan samo manji segment stvarnosti koja ih okružuje, vodeći beznadežnu borbu s anonimnim silama. Višeznačne parabole, preciznost izraza i fantazija - iako saopštene prigušenim jezikom bez emocija i komentara - integrisane su u cjelinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. vijeka. Djela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovijetke "Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski ljekar", "Umjetnik u gladovanju".

1926. - Rođen američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova snažno retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svijeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".

1937. - Vojvoda od Vindzora, bivši britanski kralj Edvard Osmi, u Francuskoj vjenčao se dvostrukom raspuštenicom Amerikankom Volis Simpson, zbog koje je abdicirao u decembru 1936.

1940. - Okončana evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svjetskom ratu, koje nisu bile u stanju da se odupru trupama nacističke Njemačke. U operaciji nazvanoj "Dinamo", iz luke Denkerk je brodovima evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

1963. - Umro rimski papa italijanskog porijekla Jovan Dvadeset Treći, poglavar rimokatoličke crkve 1958, vođa reformatorske crkvene struje. Sazvao je 1962. Drugi /vatikanski/ ekumenski sabor na kojem je nagovijestio crkvene reforme.

1965. - Američki astronaut Edvard Vajt izašao iz svemirskog broda "Džemini 4", koji je kružio oko Zemlje i tako postao prvi Amerikanac koji je "šetao" kosmosom, tri i po mjeseca poslije ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

1968. - U Beogradu izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata, čiji je uzrok bio ogroman raskorak između stvarnosti - sve većeg socijalnog raslojavanja i udaljavanja od proklamovanih ideala - i zvanične propagande o socijalnoj pravdi i vodećoj ulozi radničke klase u društvu. Demonstrante je milicija rastjerala brutalnom silom. Sedmog dana protesta tadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito javno je podržao većinu studentskih zahtjeva.

1973. - Sovjetski supersonični avion "tupoljev 144" srušio se u blizini Pariza tokom pariske vazduhoplovne izložbe, a poginulo je svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

1976. - Bivši predsjednik Bolivije Huan Hose Tores pronađen ubijen u Argentini.

1989. - Umro iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbjeglištva i preuzeo vlast. Uspostavio je sistem teokratske diktature i insistirao na izvozu islamske revolucije, što je podrazumijevalo i podršku islamskim teroristima.

1992. - Vojska Republike Srpske /VRS/ ušla u Trnovo, gradić udaljen 30 kilometara od Sarajeva, na putu Sarajevo - Foča.

1993. - U kasarni u Vranju vojnik Jožef Mender iz automatske puške ubio sedmoricu i ranio četvoricu vojnika Vojske Jugoslavije, a zatim izvršio samoubistvo.

1997. - Vođa Socijalističke partije Lionel Žospen, poslije ubjedljive pobjede ljevice na parlamentarnim izborima, postao premijer Francuske.

1998. - Prilikom iskakanja sa šina putničkog voza u blizini sjevernog njemačkog grada Cele poginulo je najmanje stotinu ljudi.

1999. - Sazvano zasjedanje novog parlamenta Nigerije, čime je poslije više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.

2001. - Umro je čuveni holivudski glumac Entoni Kvin koji se proslavio ulogom Grka Zorbe u istoimenom filmu.

2004. - Pripadnici SFOR-a uhapsili u Modriči penzionisanog pukovnika Vojske Republike Srpske Petra Miloševića zbog sumnje da je umiješan u aktivnosti suprotne Dejtonskom mirovnom sporazumu. Milošević oslobođen 23. juna.

2016. - Američka bokserska legenda Muhamed Ali umro u 74. godini u bolnici u Feniksu u državi Arizona.

- Danas je hrišćanski praznik Sveti car Konstantin i carica Jelena. Crkva je taj rimski carski par proglasila svecima, jer je car Konstantin Prvi Veliki Milanskim ediktom 313. dao hrišćanima slobodu vjere i okončao njihov progon. Hrišćanskoj crkvi, u kojoj je počeo da traži oslonac, dao je mnoge privilegije i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je u borbi protiv arijevske jeresi.