VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan30/06/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 2. JULA /SRNA/ - Danas je utorak, 2. jul, 183. dan 2019. Do kraja godine su 182 dana.

 

1489. - Rođen engleski sveštenik Tomas Krenmer, jedan od vođa vjerske reformacije u 16. vijeku u Engleskoj. U vrijeme rimokatoličke reakcije kraljice Marije Prve Tjudor, 1556. je kao kenterberijski nadbiskup spaljen na lomači, pod optužbom da je jeretik. Uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom jeziku.

1566. - Umro francuski astrolog Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji čovječanstva, lični ljekar francuskog kralja Šarla Devetog. Napisao je knjigu "Proročanstva" u kojoj je, najčešće na zagonetan i nejasan način, proricao događaje u budućnosti.

1644. - U bici kod Marston Mura monarhisti doživjeli prvi veliki poraz od parlamentarista u građanskom ratu u Engleskoj.

1714. - Rođen njemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Glik, koji je reformisao operu da bi muziku podredio tekstu i dobio jednostavno i istinito djelo tople melodike, snažnih horskih masa i orkestra. Utro je put muzičkoj drami. Bio je kompozitor i dirigent na bečkom dvoru carice Marije Terezije. Napisao je stotinjak opera, od kojih je sačuvano oko 40, nekoliko baleta, simfonija, uvertira i oda. Djela: opere "Orfej i Euridika", "Alčesta", "Paris i Helena", "Armida", "Ifigenija na Tauridi", "Ifigenija na Aulidi".

1778. - Umro francuski filozof, pisac i kompozitor Žan Žak Ruso, koji je inspirisao ideologiju Francuske revolucije, posebno autore "Deklaracije o pravima čovjeka i građanina", čija je politička filozofija uticala na niz filozofa i pisaca. Smatrao je da je čovjek po prirodi pravedan i dobar, ali da iskvareni i nerazumni sistemi vladavine i egoistični nagoni guše njegovu prirodu. Bio je uvjeren da su ljudske ustanove prolazne, ali da su trajnije ako su zasnovane na principima uma društvenog ugovora koji jednako obavezuje vladare i podanike. Idealizovao je prvobitno "prirodno stanje", uzrokom nejednakosti smatrao je privatnu svojinu, a ideju o prirodnom vaspitanju razvio je u pedagoškom romanu "Emil", čiji je religiozni dio naljutio konzervativni parlament koji je donio odluku o spaljivanju djela. Bavio se i muzikom i komponovao je operu "Seoski vrač", melodramu "Pigmalion" i napisao "Muzički leksikon", "Disertaciju o modernoj muzici", "Pismo o francuskoj muzici". Ostala djela: "Društveni ugovor", "Rasprava o naukama i umjetnostima", "Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Julija ili Nova Eloiza", "Pismo Dalamberu", "Pisma s planine", "Ispovijesti".

1819. - U Velikoj Britaniji zakonom zabranjen rad djece ispod devet godina u tekstilnoj industriji, a rad djece mlađe od 16 godina ograničen na 12 časova dnevno.

1853. - Počeo Krimski rat, prelaskom ruske vojske preko rijeke Prut i napadom na Turke. Rat je 1856. okončan porazom Rusije, jer su se na strani Otomanskog carstva u rat uključile Velika Britanija, Francuska i Pijemont.

1867. - Crna Gora objavila rat Otomanskom carstvu u srpsko-turskom ratu. Kao učesnici u ratu protiv Turaka na Berlinskom kongresu 1878. priznata joj je samostalnost i odobren izlaz na Jadransko more dobijanjem gradova Bar i Ulcinj.

1877. - Rođen njemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946, jedan od najznačajnijih književnika 20. vijeka, autor izuzetne misaonosti koji je stvarao u maniru duhovnog aristokrate. Napisao je dosta pjesama, od kojih su neke antologijske vrijednosti, a osnovna tema proze je nesklad između kontemplacije i čulnosti. Opredjeljenje za autentičnu ličnost, za radikalan bunt protiv normi i konvencija moderne tehnokratske civilizacije učinilo ga je šezdesetih godina 20. vijeka idolom omladine na Zapadu. Djela: romani "Peter Kamencind", "Pod točkom", "Gertruda", "Roshalda", "Demijan", "Sidarta", "Stepski vuk", "Igra staklenih perli", "Narcis", "Zlatousti".

1881. - U Vašingtonu izvršen atentat na predsjednika SAD Džejmsa Ejbrama Garfilda, koji je od rana umro 19. septembra 1881.

1900. - Nad Mencelskim zalivom na Bodenskom jezeru, na jugu Njemačke, prvi put je poletio dirižabl, kojim je upravljao njemački grof Ferdinand fon Cepelin. Letjelica koju je konstruisao bila je duga 128, a široka 11 metara, sastavljena od 16 balona ispunjenih vodonikom i imala je oklop od aluminijuma. Prvi letovi dirižabla bili su ogromna senzacija i Cepelin je svuda bio pozdravljan zvonima i topovskim salvama.

1915. - Umro meksički general i državnik Hose de la Krus Porfirio Dijas, predsjednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911. Iskoristio je popularnost stečenu u borbi s francuskim intervencionističkim trupama da 1876. vojnim prevratom osvoji vlast, zavede diktaturu s osloncem na SAD i omogući prodor američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka, ali i buržoazije, izazvalo je revoluciju u kojoj je oboren 1911, poslije čega je emigrirao i umro u Parizu.

1925. - Rođen kongoanski državnik Patris Lumumba, prvi premijer nezavisnog Konga, tvorac nezavisnosti te zemlje i heroj "crne Afrike". Predsjednik kongoanske vlade postao je u junu 1960, ali je protivustavno smijenjen 5. septembra, a 1. decembra je otet. Prema nalogu samoproglašenog predsjednika Katange Moiza Čombea - koji je pokušao da tu rudama izuzetno bogatu provinciju otcijepi od Konga, u dosluhu s vlasnicima velikih zapadnih kompanija, poslovno veoma zainteresovanim za takav poduhvat - u januaru 1961. ubili su ga bijeli plaćenici.

1948. - Uz pomoć zapadnih zemalja grčke vladine trupe počele ofanzivu protiv prokomunističke Demokratske armije Grčke, čime je građanski rat ušao u završnu fazu.

1949. - Umro bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsjednik bugarske vlade poslije Drugog svjetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Poslije paljevine Rajhstaga 1933, za koju su nacisti pokušali da optuže komuniste, sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom suđenje je pretvorio u optužbu protiv fašizma i veliku blamažu režima Adolfa Hitlera, što je imalo izuzetan odjek u cijelom svijetu. Kad je Informbiro napao Jugoslaviju 1948. pokušao je - što je tada bilo veoma rizično - da očuva prijateljstvo i saradnju s Beogradom.

1961. - Samoubistvom okončao život američki pisac Ernest Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. U Prvom svjetskom ratu učestvovao je na italijanskom frontu i sjećanja na to vrijeme opisao u romanu "Zbogom, oružje", iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu "Za kim zvona zvone", a s puta po Africi su nastali "Snjegovi Kilimandžara" i "Zeleni bregovi Afrike". Nastojao je da reporterski bilježi činjenice, što je karakteristika "škole" pisaca koju je predvodio između dva svjetska rata. Isticao je snagu osnovnih ljudskih nagona i duboku žudnju za intenzivnim životom. Najčešći motivi bili su rat, lov, borba s bikovima, pijanstvo, seks, često u grubim, katkad i brutalnim vidovima. Ostala djela: romani "Starac i more", "Pokretni praznik", "Proljećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko rijeke, pa u šumu", drama "Peta kolona".

1964. - Predsjednik SAD Lindon Džonson potpisao "Akt o građanskim pravima", kojim je zabranjena rasna diskriminacija.

1969. - Generalni sekretar UN Situ U`Tant pozvao sve zemlje da obustave proizvodnju i skladištenje hemijskog i biološkog oružja.

1974. - Lideri SSSR i SAD Leonid Iljič Brežnjev i Ričard Nikson objavili u Moskvi da je postignut sporazum dvije zemlje o ograničavanju podzemnih nuklearnih proba.

1976. - Sjeverni i Južni Vijetnam poslije Vijetnamskog rata - okončanog 1975. porazom SAD i marionetskog južnovijetnamskog režima - nakon 22 godine ponovo ujedinjeni u jednu zemlju, s Hanojem kao glavnim gradom.

1989. - Umro ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. U Drugom svjetskom ratu bio je sovjetski ambasador u SAD, zatim u UN, gdje je bio poznat kao "Mister Njet". Sovjetsku diplomatiju je predvodio od 1957. do 1985. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podnio je ostavku 30. septembra 1988, a sutradan i na položaj predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, na kojem je bio od 1985.

1990. - Skupština jugoslovenske republike Slovenije usvojila Deklaraciju o "potpunoj samostalnosti", odnosno o otcjepljenju od Jugoslavije, što je potom i učinjeno nasilnim putem, suprotno važećem ustavu.

1990. - U saudijskom gradu Meka, u pješačkom tunelu blizu islamskog svetilišta, u stampedu poginulo oko 1.400 hodočasnika.

1992. - Umro srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svijetu. Djela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".

1993. - Turski islamisti zapalili hotel u Sivasu i usmrtili 37 intelektualaca, učesnika kulturnog festivala.

1994. - Albanski sud osudio na devet godina zatvora bivšeg komunističkog lidera Albanije Ramiza Aljiju pod optužbom da je zloupotrijebio vlast i kršio ljudska prava.

1994. - Poslije povratka sa svjetskom fudbalskog prvenstva u Medeljinu ubijen kolumbijski fudbaler Andres Eskobar - zato što je dao autogol na utakmici Kolumbija - SAD.

1995. - Košarkaška reprezentacija Jugoslavije trijumfalno obilježila povratak poslije suspenzije sportskih sankcija, pobijedivši u finalu prvenstva Evrope u Atini ekipu Litvanije rezultatom 96:90 /48:49/.

1995. - Šumski požar, najveći u istoriji Izraela, primorao hiljade ljudi da napuste svoje domove u blizini Jerusalima.

1997. - Umro američki filmski glumac Džejms Mejtland Stjuart, čiju je glumu odlikovala izuzetna uvjerljivost. Filmovi "Mister Smit u Senatu", "Filadelfijska priča" /nagrada "Oskar"/, "Konopac", "Vinčester 73", "Priča o Glenu Mileru", "Najveća predstava na svijetu", "Prozor na dvorište", "Čovjek koji je znao previše", "Vrtoglavica", "Anatomija jednog ubistva", "Čovjek koji je ubio Libertija Valansa", "Jesen Čejena", "Parada ludaka".

1999. - Francuski ministar zdravlja Bernar Kušner izabran za šefa civilne misije UN na Kosovu, a generalni sekretar UN Kofi Anan imenovao Amerikanca Džejmsa Koveja za njegovog zamjenika.

1999. - Visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp donio odluke o izmjenama i dopunama tri zakona o imovinskim pravima u Federaciji BiH. Odluke se odnose na zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima, Zakon o prestanku primjene zakona o privremeno napuštenim nekretninama i vlasništvu građana i Zakon o prodaji stanova za koje postoji stanarsko pravo.

2004. - Manastir Visoki Dečani, koji datira iz 14. vijeka, uvršten na listu svjetske baštine Uneska.

2008. - Preminuo akademik Dejan Medaković, nekadašnji predsjednik SANU.