VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 08/07/2019

MILIJA SANjA POVRATAK LIPLJANSKIH SRBA

 

Smožden bremenom trpljenja i istrajavanja, Milija Milić nastoji da prikupi istorijsku građu zasnovanu upravo na turskim i carskim tapijama kako bi nasljednicima ostavio pisani trag o svekolikom srpstvu na području Nerodimske nahije

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

LIPLJAN, 8. JULA /SRNA/ - Vozovi na relaciji Raška-Kosovo Polje-Skoplje bude nadu Miji Miliću /70/ da će se nove generacije Srba vratiti u Lipljan na Kosovu i Metohiji, gradić poznat po crkavama Vavedenje presvete Bogorodice i Svetih Flora i Lavra, građenih u 14. vijeku.

Oslonjen na štap, Milija svakodnevno ispraća vozove koji idu prugom oslonjenom na njegov kućni plac, građenom u Kraljevini Jugoslaviji, nadajući se da će, kao što je to bilo do prije dvadesetak godina, Lipljančani "grunuti" iz voza na obližnjoj stanici.

Jer, nekada su Ličani, Hercegovci, Srbi iz Crne Gore i nešto malo starosjedilaca činili skoro stoprocentno stanovništvo Nerodimske nahije
/opštine Liljan, Uroševac i Štimlje - sve do Kosova Polja, Prištine i Glogovca/.

Ali, kad voz prođe, "prene" se iz sna i shvati da je malo onih koji, poput njega, nisu odredili niti će odrediti cijenu kuće u kojoj su rođeni.

"Nema suza u očima niti duša više može da pati, jer sam tokom prethodnih tridesetak godina isplakao i propatio svakojaka zla i izdaje", ističe Milić za Srnu.

Uprkos silnim razočarenjeima, Milić se nada da srpska vlast nikada neće staviti potpis na predaju Kosova i Metohije i njegovog Lipljana Albancima.

"Strah me je da će u Lipljanu, bar za jedno vreme, ostati samo ove dve svetinje i groblje u crkvenom dvorištu, pa će arheolozima da posluže kao dokaz da je ovo bilo srpsko, kao što danas naslednici 120 srpskih porodica imaju tapije o posedu na 180 hektara najkvalitetnije šume u bivšem Nacionalnom parku Lipovica", navodi Milić.

Smožden bremenom trpljenja i istrajavanja, Milić nastoji da prikupi istorijsku građu zasnovanu upravo na turskim i carskim tapijama kako bi nasljednicima ostavio pisani trag o srpstvu na području Nerodimske nahije.

"Uspeo sam da dođem u posed istorijske građe koja svedoči da je na području Nerodimskog sreza od Kačanika do Kosova polja bilo više od 300 srpskih naseobina, a ni jedne albanske", ističe Milić.

Tu su i pisani tragovi o arheološkom lokalitetu iz antičkog doba u selu Glavnik, arheološkim ostacima iz kasnog antičkog perioda i o crkvi Svetog Ilije u selu Gornja Gusterica, arheološkom liokalitetu "Sudo" i "ukopanoj" crkvi Svetog Dimitrija u selu Dobrotin.

Milija ima pisane tragove i o crkvi Svetog Jovana i Svetog Nikole, do temelja srušenih i spaljenih u selu Slovinje, zatim crkvi Svetog Grigorija Bogoslova i tragovima arheološkog nalazišta u Livađu i još tridesetak arheoloških nalazišta i crkava.

Neki hramovi su do temelja srušeni u opštini Lipljan, ističe Milić, dajući Srni na uvid geo i arheološke karte do kojih je došao u brojnim arhivama.

Milić napominje da su Albanci na međi njegovog placa već podigli dvije višespratnice na placevima na kojima su se do prije dvije godine nalazile kuće srpskih domaćina i u kojima je živjelo i desetak dječaka i djevojčica.

"Plašim se da će nas istrebiti i da ću ja biti poslednji Srbin kome će humka biti iskopana na mjesnom groblju", kaže Milić.

On se, ipak, ne predaje, već najavljuje da će ubrzo sa grupom vršnjaka, koji još žive u tom mjestu, izdati knjigu - svjedočanstvo o Srbima u Lipljanu.