VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan12/07/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 14. JULA /SRNA/ - Danas je nedjelja, 14. jul, 195. dan 2019. Do kraja godine ima 170 dana.

 

1223. - Umro francuski kralj Filip Drugi Avgust, koji je tokom vladavine od 1179. ojačao kraljevsku vlast i uspješno ratovao protiv Engleza, otevši im posjede u zapadnoj Francuskoj. S engleskim kraljem Ričardom Prvim Plantagenetom - "Lavljim srcem" i njemačkim carem Fridrihom Prvim Barbarosom predvodio je krstaše u Trećem krstaškom ratu, osnovao je 1208. univerzitet u Parizu i podigao veliki dio čuvene pariske Bogorodičine crkve /katedrala "Notr dam"/.

1602. - Rođen francuski kardinal italijanskog porijekla Đulio Rajmondo Macarini, poznat kao Žil Mazaren, premijer u vladama kraljeva Luja Trinaestog i Luja Četrnaestog. Kao jedan od najvještijih diplomata svog doba postavio je temelje na kojima je Luj Četrnaesti gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, poslije kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Njemačkog carstva preuzela Alzas i neke lorenske gradove. Takođe je savladao bunu plemića Fronda od 1648. do 1652. i uspostavio kraljev apsolutizam poljuljan tokom pobune.

1789. - Narod Pariza zauzeo zloglasni zatvor Bastilju, simbol kraljevske samovolje, čime je počela Francuska revolucija. Podignuta u 14. vijeku, tvrđava Bastilja je do prve polovine 17. vijeka služila za odbranu Pariza, a kao zatvor je počeo da je koristi moćni kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje u vrijeme vladavine kralja Luja Trinaestog, mahom za političke zatvorenike.

1817. - Umrla francuska spisateljica Madam de Stal, čija je knjiga "O Njemačkoj" znatno uticala na razvoj romantizma. Kao protivnik francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte emigrirala je iz Francuske i potom je živjela u Njemačkoj, Italiji, Rusiji i Švedskoj. Ostala djela: romani "Delfina", "Korina".

1867. - Švedski proizvođač eksploziva Alfred Nobel svoj izum dinamit prvi put demonstrirao u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

1887. - Umro njemački industrijalac Alfred Krup, nazvan "kralj topova", pod čijom je upravom metalurški koncern "Krup" 1847. počeo da proizvodi teške topove. Fabrike "Krup" su u oba svjetska rata proizvodile teško naoružanje za njemačku vojsku.

1889. - Na stogodišnjicu pada Bastilje u Parizu, u prisustvu 395 delegata iz evropskih zemalja i Amerike, počeo prvi kongres Druge internacionale. Na kongresu je usvojena odluka o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

1901. - U Beogradu svečano otvoreno prvo Radničko pozorište u Srbiji. Predstave su izvođene u kafani "Radnička kasina" na uglu Dečanske i Skopljanske ulice /sada Moše Pijade i Nušićeve/.

1902. - U Sarajevu, radi širenja prosvjete i srpske nacionalne svijesti Srba u Bosni i Hercegovini, osnovano Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", koje je imalo veliki broj članova i donatora i raspolagalo je znatnom imovinom. Zahvaljujući pomoći "Prosvjete", prve generacije srpskih đaka i studenata iz BiH masovnije su počele da se školuju prema tadašnjim evropskim standardima. Društvo je otvorilo veliki broj čitaonica, štampalo mnogo popularnih knjiga radi prosvjećivanja naroda, a u Sarajevu je otvorilo veliku Centralnu biblioteku. U "Prosvjeti" su bili aktivni mnogi značajni Srbi iz BiH, uključujući Aleksu Šantića, Petra Kočića, Vasilja i Šćepana Grđića, Đorđa Pejanovića, Pera Slijepčevića.

1904. - Rođen jevrejski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su djela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u istočnoj Evropi, posebno u rodnoj Poljskoj, u kojoj je živio do preseljenja u SAD 1935. Djela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posjed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dječak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

1913. - Rođen američki državnik Lesli Linč King - junior, poznat kao Džerald Ford, predsjednik SAD od 1974. do 1977.

1918. - Rođen švedski filmski režiser i scenarista Ingmar Ernst Bergman, koji je tri puta dobio nagradu "Oskar"; najviše su ga zaokupljali etički i psihološki problemi čovjeka. Njegov naglašeni lirizam često je prerastao u halucinantne stilizacije tema i motiva, a prefinjen rad s kamerom i isprekidani narativni stil doprinijeli su tamnom slikanju ljudskih sudbina. Filmovi: "LJeto sa Monikom", "Noć klovnova", "Osmijeh ljetnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Zimsko svjetlo", "Lice", "Djevičanski izvor", "Đavolje oko", "Tišina", "Persona", "Krici i šaputanja", "Licem u lice", "Zmijsko jaje", "Svijet marioneta", "Fani i Aleksander".

1933. - U Njemačkoj zabranjene sve političke partije, osim nacističke.

1958. - U Iraku ubijen kralj Fejsal i vojnim udarom uspostavljen republikanski režim. Oficiri-pučisti ubili su i prestolonasljenika Abdula Ilaha i premijera Arapske federacije Iraka i Jordana generala Nurija el Saida, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasem.

1965. - Američki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio prve fotografije Marsa.

1971. - Sud u Štokholmu dvojicu hrvatskih terorista, ubica jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj Vladimira Rolovića, osudio na doživotnu robiju.

1976. - Kina u Africi okončala gradnju željezničke pruge "Tanzam", koja je povezala Zambiju i luku Dar es Salam u Tanzaniji.

1988. - Iran u UN optužio SAD za "varvarski zločin" zbog obaranja iranskog putničkog aviona u Persijskom zalivu.

1991. - Predsjedništvo SFRJ većinom glasova donijelo odluku o premještanju jedinica JNA sa teritorije Slovenije u druge republike.

1992. - Savezna skupština za prvog premijera Savezne Republike Jugoslavije izabrala američkog biznismena srpskog porijekla Milana Panića.

1998. - U padu ukrajinskog transportnog aviona "iljušin 76" u Persijskom zalivu poginulo svih osam članova posade.

1998. - Na Tajvan, kao učesnik seminara o naučnim i tehnološkim dostignućima, doputovao kineski ministar Džu Lilan, postavši prvi član vlade Kine koji je stupio na tlo tog kineskog ostrva.

1999. - Članovi Komisije za traženje nestalih lica i Stručni tim Republike Srpske u saradnji sa istražnim sudijom Okružnog suda u Srpskom Sarajevu i zamjenikom Okružnog javnog tužioca ekshumirali 30 tijela srpskih civila na gradskom groblju "Kolijevke" i u selu Osječina kod Goražda.

2004. - Iračka policija uhapsila članove terorističke ćelije, saradnike Al kaide, koja je okrivljena za više bombaških napada, među kojima i onaj u Kerbali krajem marta, u kojem je poginulo više od 100 šiitskih hodočasnika.

2007. - Rusija suspendovala učešće u Sporazumu o Konvencionalnim snagama Evrope /CFE/, koji ograničava broj teškog naoružanja raspoređenog između Atlantskog okeana i Urala.

2016. - U terorističkom napadu u Nici poginulo 86 osoba, među kojima i napadač, a povrijeđeno 458. Francuz, porijeklom iz Tunisa Muhamed Bulel /31/ kamionom je gazio i ubijao ljude na šetalištu koji su na Dan Republike izašli da gledaju vatromet.