VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Zanimljivosti15/07/2019

MISIJA NA MJESEC - JEDAN OD NAJVEĆIH DOMETA ČOVJEČANSTVA

 

BIJELJINA, 15. JULA /SRNA/ - Jedan od najvećih dometa čovječanstva u istoriji - spuštanje čovjeka na Mjesec - počelo je 16. jula 1969. godine lansiranjem američkog vasionskog broda "Apolo 11" u misiju tokom koje su dva astronauta 20. jula izašla na površinu Mjeseca.

 

Nil Armstrong i Baz Oldrin imali su čast da kao prvi ljudi prošetaju po Zemljinim satelitu, a treći član posade Majkl Kolins ostao je u brodu "Kolumbija" i čekao njihov povratak.

Prva četiri dana misije išla su po planu, ali dvadeset minuta prije slijetanja na Mjesec posada se susrela sa nizom problema.

Nakratko je izgubljen radijski kontakt sa kontrolnim centrom u Hjustonu -
u modulu "Orao", kojim su se Armstrong i Oldrin spuštali na Mjesec, oglasio se alarm.

Iz Hjutona je poručeno da nastave misiju te da je riječ o problemu kompjutera koji je bio preopterećen.

Astronauti su prešli na ručno upravljanje i spustili se na površinu. Armstong je silazeći iz "Orla" rekao čuvenu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo".

Baz Oldrin je kasnije pričao da mu je Armstrong na početku priprema za misiju rekao da će "iskoristiti viši čin i da će on biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Mjeseca".

"Odlučio sam da ćutim, pokušavao sam da se ne ljutim na Nila", napisao je kasnije u svojim memoarima.

Mnogi su sumnjali u uspjeh slijetanja na Mjesec u prvom pokušaju, ali ne i Nil Armstrong, iskusni vojni pilot.

"Osjećao sam da imamo 90 odsto šanse da se sigurno vratimo i oko 50 odsto za uspješno slijetanje na Mjesec", objasnio je on.

Kako je izgledala šetnja po Mjesecu opisao je Baz Oldrin: "Počeo sam pomalo da trčim okolo i osjećao sam se kao da sam u usporenom snimku, često sa obje noge u vazduhu".

Tokom dva i po sata šetnje po Mjesečevoj površini Armstrong je fotografisao hrpe kamenja dok je Oldrin instalirao seizmometar i dva druga naučna instrumenta.

Postavili su američku zastavu i ostavili za sobom nekoliko predmeta, uključujući medalju u čast prvom čovjeku u svemiru - Rusu Juriju Gagarinu.

Od 857 crno-bijelih fotograFija i 550 u boji, samo četiri prikazuju Armstronga. Na većini je Oldrin. "On je puno fotogeničniji od mene", šalio se Armstrong.

Kolins je za to vrijeme u orbiti čekao 22 sata. On je svo vrijeme strahovao da će, ako stvari krenu po zlu, možda morati da ostavi kolege na Mjesecu i da se sam vrati na Zemlju.

"Ako se ne uspiju podići sa površine Mjeseca ili se sruše, ne planiram da se ubijem, ali znam da ću do kraja života živjeti sa metom na leđima", objasnio je Kolins.

Na Zemlju su se vratili 24. jula kada se kapsula nakratko pretvorila u vatrenu kuglu na nebu, prije nego što su se otvorila tri padobrana, te sigurno spustila u Tihi okean.

Niko od ove trojice astronauta više se nije vratio u svemir. Nakon još šest misija, program "Apolo" ukinut je 1972. godine.

Podaci govore da je 400.000 ljudi radilo na svemirskom programu "Apolo" u raznim misijama.

Spuštanje ljudi na Mjesec do danas prate razne kontroverze i tvrdnje skeptika da je cijela misija "lažirana" te da je u to doba bilo nemoguće sletjeti na Mjesec zbog slabijih tehničkih uslova, uz napomenu da ljudi decenijama nakon tih misija više nisu išli na Zemljin satelit niti mu prilazili.

U raznim teorijama zavjere navođene su navodno sumnjive fotografije sa Mjeseca, neke tehnološke nelogičnosti, zastava koja se vijori mada je riječ o prostoru koji to ne dozvoljava...

Ali, niko sa ozbiljanim naučnim referencama nije do danas osporio let čovjeka na Mjesec, koji ostaje jedan od najvećih dometa u istoriji čovječanstva.