VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 15/07/2019

PANTIĆI FAMILIJARNIM OKUPLJANjIMA ČUVAJU KORIJENE

 

Pantići su kroz vijekove sačuvali svoj ugled, iako ne spadaju u brojnije familije. Dalekim porijeklom su iz Crne Gore, a njihovi preci, nakon duže potrage za pogodnim mjestom za život, poslije 1835. zaustavili su se na Ravnoj Romaniji.

 

Priredio: Dobrila ABAZOVIĆ

SOKOLAC, 15. JULA /SRNA/ - Na skupu u mjestu Knežina, kod Sokoca, okupilo se pedesetak Pantića iz sela Pridvorica, u olovskom kraju, u Federaciji BiH, u želji da sačuvaju rodbinske veze i potomcima ostave u amanet porodične korijene i tradiciju.

Predsjednik organizacionog odbora ovog skupa Miljan Pantić navodi za Srnu da njegova šira familija više od deset godina na ovaj način "otima od zaborava" svoj zavičaj, njeguje običaje i prenosi priče o precima uspješnim pčelarima, ugajivačima konja i stolarima po kojima je ova familija poznata.

"Okupljamo se tradicionalno prve nedjelje po Petrovdanu, što smo i ovaj put utvrdili, u mjestu Knežina u rubnoj mjesnoj zajednici opštine Sokolac, koja je najbliža liniji razgraničenja sa susjednim Olovom, jer nam je najlakše doći i vratiti se ka Srbiji, gdje smo se uglavnom raselili", navodi Pantić.

On ističe da se na ovogodišnji familijarni skup Pantića u Knežini odazvalo oko 80 odsto pozvanih i da raduje što je među njima bilo skoro 20 djece.

Skupu Pantića u Knežini prethodila je posjeta rodnom selu Pridvorica kod Olova, uređenje i obilazak porodičnog groblja Glavica, te paljenje svijeća na mjestu vječnog počivališta njihovih najbližih.

Sedamdesetogodišnji Milosav Pantić napustio je svoje ognjište i dobro imanje u selu Pridvorica 1995.godine, iako je sve vrijeme minulog rata bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske, kojoj je i sam pripadao, te je krov nad glavom našao u Slankamenu kod Inđije /Srbija/.

Njegova uloga je, kako kaže, da mladima prenese da su Pantići kroz vijekove sačuvali svoj ugled, iako ne spadaju u brojnije familije, da su dalekim porijeklom iz Crne Gore, i da su se preci nakon duže potrage za pogodnim mjestom za život poslije 1835. zaustavili na Ravnoj Romaniji.

Prema priči naslijeđenoj od starijih, tada se se petorica braće dogovorila da krenu na različite strane, te u strahu od turske kazne uzmu prezimena po imenima glava porodice, a da im krsna slava Sveti Joakim i Ana /Aćimovdan/ ostane jedina prepoznatljiva rodbinska veza.

On tvrdi da su po imenu Panto njegovi Pantići dobili i do danas zadržali prezime umjesto ranijeg Urošević ili Crnojević - druga grupa po Mijatu - Mijatovići, po Momu - Mumovići, po Vuji - Vujičići i po Peji - Pejići.

Milosav tvrdi da se zapis o rodbinskoj vezi Pantića iz Pridvorice sa poznatim romanijskim travarom Jovom Mijatovićem može provjeriti u njegovim sačuvanim dokumentima.

Sreto Pantić, sa suprugom Milojkom i rođakom Radanom, vratio se u zavičaj i danas živi u Olovskim Lukama, gdje je ponovo jedan od najpoznatijih pčelara u Olovu i susjednim opštinama.

Borivoje Pantić /41/ živi i radi u Pljevljima /Crna Gora/ i žali što je njegova generacija bila primorana da početkom devedesetih godina 20. vijeka napusti rodni kraj i spas potraži u Srbiji, gdje je on završio školu, a potom ga je poziv pravoslavnog sveštenika odveo u Crnu Goru.

On svoje obaveze nastoji da prilagodi jednogodišnjem familijarnom skupu i "povratku u zagrljaj zavičaja", čime uljepša ljeto, jer se "sjećanjem vrati u srećne dane djetinjstva" u kojima je slušao riječ starijih o tradiciji i precima.

"Cilj ovog okupljanja je da se upoznaju naša djeca, da održe rodbinske veze naših porodica razasutih po svijetu i da znaju ko su, odakle potiču i gdje su im korijeni", rekao je za Srnu Borivoje Pantić tokom jučerašnjeg okupljanja.

On smatra da skup Pantića iz Pridvorice kod Olova može poslužiti kao primjer i svim drugim familijama i naglašava da ovaj vid "male sabornosti predstavlja lijep povratak prošlosti, bez koje nema ni budućnosti“.

Pantić se nada da će se narednom familijarnom skupu odazvati i potomci po ženskoj liniji, uvjeren da se na ovaj način mlađim pokoljenjima najbolje prenosi u nasljeđe njegovanje tradicije i čuvanje familijarnih korijena koji će uvijek ostati u Pridvorici kod Olova.