VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan22/07/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 24. JULA /SRNA/ - Danas je srijeda, 24. jul, 205. dan 2019. Do kraja godine ima 160 dana.

 

1567. - Škotsku kraljicu Mariju Stjuart nezadovoljno plemstvo primoralo da abdicira zbog toga što je protestantskoj Škotskoj pokušala da naturi rimokatoličku politiku.

1704. - Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preotele Gibraltar od Španaca.

1783. - Rođen južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar, najznačajnija ličnost u borbi za nezavisnost Južne Amerike od Španije, poslije mnogih vojnih pobjeda nad Špancima nazvan "El libertador de la patria" /Oslobodilac otadžbine/. Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran za predsjednika Kolumbije i Bolivije, koja je po njemu dobila ime. Njegovu životnu zamisao - osnivanje federacije južnoameričkih republika omela su trvenja vladajućih slojeva i otpor SAD i Velike Britanije. Optužen za namjeru da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1930. i ubrzo umro.

1799. - Francuske trupe generala Napoleona Bonaparte potukle Turke kod Abukira u Egiptu.

1802. - Rođen francuski pisac Aleksandar Dima - Otac, jedan od začetnika feljtonističkog romana. Sam ili uz pomoć mnogobrojnih saradnika napisao skoro 300 djela, punih života i zanimljivih preokreta, čija kompozicija, živ dijalog i slikoviti opisi privlače i sada čitalačku publiku širom svijeta. Najprije se istakao romantičnim dramama "Anri Treći i njegov dvor", "Antoni", "Kula Nel", "Kin". Pisao je i komedije, ali je svjetsku slavu stekao mnogobrojnim slobodno obrađenim romanima s motivima iz francuske istorije: "Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo", "Dvadeset godina poslije", "Kraljičin đerdan", "Crna lala".

1804. - Srpska potjera, predvođena bimbašom /kasnije vojvodom/ Milenkom Stojkovićem na dunavskom ostrvu Ada Kale uhapsila i pogubila dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mula-Jusufa i Mehmeda Fočića, koji su prethodno "sječom knezova" zapalili iskru Prvog srpskog ustanka. Vlasti u Istambulu su vjerovale da su Srbi osvetom nad dahijama dobili zadovoljenje, ali su se ustanici pod vođstvom Đorđa Petrovića - Karađorđa sukobili 1805. sa sultanovom vojskom.

1824. - Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svijetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsjedničih izbora u SAD.

1828. - Rođena Mina Karadžić, slikar i pjesnik, kćerka Vuka Stefanovića - Karadžića i supruga Alekse Vukomanovića, prvog profesora književnosti na Liceju u Beogradu. Među njenih pedesetak sačuvenih slika, mahom portreta, ističu se "Autoportret", "Crnogorac sa kapom", "Mladi Crnogorac", "Djevojka sa vinovom lozom". Prevodila je na njemački jezik srpske narodne pripovijetke i poslovice i objavila ih u Berlinu 1854. Štampala je uspomene na Branka Radičevića i ostavila zabilješke s puta po Srbiji.

1828. - Rođen ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio sopstveni estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. vijeku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma, prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umjetnosti prema stvarnosti" insistirao je na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući, pri tome, analizu umjetničkih elemenata književnog djela. U romanu "Šta da se radi" vatreno je propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala djela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".

1864. - Rođen njemački pisac Benjamin Franklin Vedekind, poznat kao Frank Vedekind, koji je ekscentričnim, ali snažnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona provocirao licemjerni građanski moral. Djela: drame "Proljećno buđenje", "Zemaljski duh", "Markiz fon Kajt", "Pandorina kutija", "Mrtvački ples", "Muzika", "Cenzura", pjesme "Četiri godišnja doba".

1883. - Kad je pokušao da prepliva brzake rijeke iznad Nijagarinih vodopada, udavio se Metju Veb, koji je 1875. prvi preplivao kanal La Manš.

1906. - Umro pisac Stevan Sremac, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Pisao je duhovite pripovijetke iz provincijskog života, u kojem je našao starinsku atmosferu, poetsku nježnost, humorističke zaplete, a pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" izdao je poetizovane pripovijetke iz narodne istorije. Ostala djela: drame "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", romani "Pop Ćira i pop Spira", "Vukadin", politička satira "Luminacija na selu".

1923. - Grčka, Turska i sile pobjednice u Prvom svjetskom ratu u Lozani potpisale konvenciju o prinudnom iseljavanju hrišćana iz Turske u Grčku i muslimanskog življa u suprotnom pravcu. Turska se odrekla svih prava na teritorije izgubljene u ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice turske države u njenom dijelu na evropskom kontinentu.

1943. - Savezničko vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo operaciju "Gomora", koncentrisano teško bombardovanje njemačkog lučkog grada Hamburg.

1946. - SAD izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim atolima Bikini u sastavu Maršalskih ostrva u zapadnom dijelu Pacifika, čime je počela serija atomskih proba, čuvana u tajnosti do 1958. Na istom području - čije je stanovništvo prisilno iseljeno - 1954. i 1956. isprobavane su hidrogenske bombe, a posljedice visoke radijacije i sada osjećaju žitelji pacifičkih ostrva.

1957. - Umro francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porijekla Aleksandar Žorž Gitri, poznat kao Saša Gitri, autor lakih komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Djela: komedije "Noćni čuvar", "Lijepa svadba", operete "Maskirana ljubav", "Mocart", filmovi "Kad bi Versaj progovorio", "Roman jednog varalice".

1967. - Francuski predsjednik Šarl de Gol u Montrealu govor završio usklikom "Živio slobodni Kvebek" /provincija s francuskom etničkom većinom/, izazvavši skandal u kanadskoj javnosti i žestok protest premijera Lestera Pirsona, pa je šef francuske države bio primoran da skrati posjetu Kanadi.

1974. - Konstantin Karamanlis, poslije sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i u toj zemlji je saopštena opšta amnestija za sve političke zatvorenike.

1974. - Umro engleski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron. U Drugom svjetskom ratu je od 1943. do 1945. kao glavni britanski instruktor radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1976. - Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na Mars, čime je počelo ispitivanje mogućnosti života na toj planeti.

1980. - Umro engleski filmski glumac Piter Selers, izuzetan komičar, majstor prerušavanja. Igrao je u seriji filmova o Pink Panteru. Ostali filmovi: "Dr Strendžlav", "Lolita", "Pucanj u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobro došli, gospodine Čens".

1981. - U kineskoj provinciji Sečuan u toku poplava poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez krova nad glavom.

1991. - Umro jevrejski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su djela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u istočnoj Evropi, posebno u rodnoj Poljskoj, u kojoj je živio do preseljenja u SAD 1935. Djela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posjed", "Neprijatelji ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dječak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

1993. - Centralna banka Rusije saopštila da će u okviru drastične monetarne reforme, preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane prije 1992.

1996. - U predgrađu glavnog grada Šri Lanke - Kolomba poginulo 57 i ranjeno više od 500 ljudi od eksplozije podmetnute u prigradski voz, za koju su optuženi tamilski pobunjenici.

2003. - Sa prištinskog aerodroma "Slatina" za Rusiju je otputovalo posljednjih 50 ruskih vojnika, čime je završena ruska mirovna misija na Balkanu.

2003. - Pripadnici crnogorske policije preuzeli su od Vojske Srbije i Crne Gore obezbjeđenje i kontrolu administritativne granice Crne Gore prema Kosmetu u mjestu Kula, kod Rožaja.

2006. - U Beču počeli razgovori o konačnom statusu Kosmeta. Predstavnici albanske strane tražili nezavisnost, a srpski tim zagovarao suštinsku autonomiju.