VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 04/08/2019

SVETI SAVA OSNOVAO SPC DA SLUŽI SVOM NARODU I BRINE O NjEMU

 

SPC nikada nije posustala na svetosavskom putu iako je bilo seoba, bježanija, tragedija, raseljavanja. Najveće zlo koje je snašlo srpski narod bio je komunizam koji je razorio čovjeka. Ako u Crnoj Gori nisu Srbi, onda ni mi nismo Srbi, ističe vladika Hrizostom

 

Razgovarao: Nevenko ERIĆ

SARAJEVO, 4. AVGUSTA /SRNA/ - Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom ističe da je sami Bog izabrao Svetog Savu da osnuje samostalnu autokefalnu Srpsku pravoslavnu crkvu /SPC/ koja će da služi svome narodu, brine o njemu i u konačnici privede ga carstvu nebeskom.

U intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske - SRNA povodom velikog jubileja 800 godina autokefalnosti SPC, vladika Hrizostom navodi da je Sveti Sava posijao pravu hrišćansku i Hristovu nauku na ovim prostorima koju je "ispekao" u Svetoj Gori kroz molitvu i podvig.

"U njemu je gorila velika vatra pravoslavlja, koja ga je zapalila i ponijeli da napusti Svetu Goru, da se vrati u Rašku i stavi na čelo Crkve koja je bila potpuno pregažena", kaže mitropolit Hrizostom.

On naglašava da je Crkva, koju je Sveti Sava ustrojio, prihvatila sve istorijske izazove da odgovori na najvažniji - da srpski narod privede carstvu nebeskom.

Prema njegovom mišljenju, pravo je čudo da se Sveti Sava upravo u najkritičnijem momentu srpske istorije odvažio da se bori za crkvu u Raškoj državi, da sačuva pravoslavlje.

Vladika Hrizostom smatra da je Sveti Sava došao upravo u momentu kada je cijelim Balkanom zavladao Rim da iščupa srpski narod iz duhove okupacije Vatikana.

"Sveti Sava je to kategorički odbio i borio se da srpska crkva bude saborna crkva, samostalna, autokefalna i u jedinstvu pravoslavnih crkava istoka", naglašava mitropolit Hrizostom.

On smatra da nije samo u vrijeme Svetog Save bilo pokušaja da se srpski narod i drugi slavenski narodi prisajedine Rimu i Vatikanu, nego da se tako nešto i danas dešava.

Vladika Hrizostom ističe da SPC nikada nije posustala na svetosavskom putu iako je bilo seoba, bježanija, tragedija, raseljavanja, kao što je i danas, nego je uvijek išla sa svojim narodom, a u mnogim situacijama čak i predvodila svoj narod, poput Čarnojevića.

On ukazuje da je Sveti Sava cijelu svoju arhepiskopiju osnovao na potpuno racionalnom projektu, koji je sam razradio dok je bio na Svetoj Gori.

"Sveti Sava je, razmišljajući kako treba Crkvu da organizuje, došao sa potpuno unaprijed pripremljenim planom koje eparhije treba da osnuje da bi one bile u službi srpskog naroda. Uvidio je gdje sve treba da budu postavljene eparhije i on ih je tu i osnovao", pojasnio je visokopreosvešteni Hrizostom.

KOMUNIZAM POROBLJAVAO I FIZIČKI I DUHOVNO

Prema njegovim riječima, prva eparhija koju je Sveti Sava osnovao bila je upravo Dabarska koja je obuhvatala područje od Prijepolja, od manastira Mileševe, do ispod današnjeg Višegrada, preko rijeke Drine, a sjedište episkopa dabarskog bilo je u manastiru Svetog Nikolaja kod Priboja.

"I druge eparhije Sveti Sava je osnivao, prije svega, na rubnim područjima. On je stavljao na taj način arhipastire na granicama Crkve da bi čuvali stado od upadanja `divljih vukova` i njihovih pokušaja da kradu pravoslavne Srbe, da ih pounijate i pokatoliče, ili u drugu vjeru prevedu", navodi mitropolit Hrizostom.

On ističe da se tokom istorije, razvoja i širenja srpskog naroda i Crkva širila, a najbolji primjer je Mitropolija dabrobosanska koja se od Dabarske proširila na cijelu Bosnu, pa sve do Dalmacije i Zagreba.

"SPC je, zahvaljujući Svetom Savi, njegovoj mudrosti, odigrala veliku istorijsku ulogu ne samo na Balkanu nego i u Evropi i svijetu. Prva crkva koja je bila podignuta na Aljasci bio je Hram Svetog Save koji su podigli Srbi iz Hercegovine", saopštio je mitropolit Hrizostom.

Navodeći da je teško ocijeniti kada je bilo najteže za SPC u njenih 800 godina postojanja, vladika Hrizostom kaže da je to, gledajući iz njegovog ličnog iskustva, bilo za vrijeme komunizma, koji, ne samo što nas je porobio fizički kao što su to činili Turci i Austrougari, nego i duhovno.

"Najveće zlo koje je snašlo srpski narod bio je komunizam koji je razorio čovjeka. Turci su nas porobili fiziči, a komunizam nas je izjeo duhovno, iznutra, ubio nam je vjeru, kulturu, dostojanstvo. Iz mog iskustva, komunizam je bio najpogubniji, ne samo za SPC i srpski narod nego i druge slovenske narode. Zanimljivo je da se razvio samo na prostorima gdje su živjeli slovenski narodi", pojasnio je Hrizostom.

Naglašavajući da uloga Crkve nije samo da se bavi molitvom, nego da je ona zadužena i za nacionalnu i kulturnu ulogu, Hrizostom tvrdi da je SPC u 20. vijeku bila jedina koja je uspjevala da se odupre duhovnom porobljavanju srpskog naroda.

"Ona je ostala jedini čuvar ne samo fizičkog nego prije svega duhovnog bića srpskog naroda. Crkva treba da bude gromobran koji će da čuva srpskog čovjeka i srpski naroda od svih udara. I srpski narod je upravo i tražio od Crkve tu ulogu spasitelja i zaštitnika", rekao je Hrizostom.

PRVA ŠTAMPARIJA NA BALKANU BILA U OLTARU U NOVOM GORAŽDU

Prema njegovom mišljenju, o prosvjetiteljskoj i obrazovnoj ulozi Crkve govori i činjenica da je prva štamparija na Balkanu bila smještena u oltaru hrama Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici u sadašnjem Novom Goraždu.

"Kad mnogi u Evropi i svijetu još nisu znali šta je knjiga, Srbi su samo 30-40 godine nakon nastanka štamparije štampali knjige", naglasio je Hrizostom.

Govoreći o još jednom značajnom događaju 800 godina formiranja Mitropolije dabrobosanske, vladika Hrizostom je rekao da je ona velika i centralna eparhija SPC i na takvom mjestu i sa takvim izazovima kao nijedna druga.

"Ona je za vrijeme Turaka dobila ime Bosanska, a poslije toga Dabrobosanska. Kralj Tvrtko Kotromanić, krunišući se u Mileševi i srpsku crkvu je preveo u ove krajeve. Zahvaljujući veličini eparhije koja je dosezala od Nove Varoši i Raške do Dalmacije, pomjeralo se i njeno sjedište iz manastira Svetog Nikole u Dabru u manastir Rmanj u Martin Brodu. Tamo je mitropolit stolovao 110 godina", rekao je Hrizostom.

Ova velika eparhija je, ističe on, nakon posljednjeg rata u BiH ostala u centralnoj Bosni pusta.

"Došlo je do etničkog čišćenja srpskog naroda na području od Bugojna do Sarajevskog polja. Sada je ostalo malo srpskog naroda, ali borimo se da sačuvamo dokaze njihovog postojanja na tim prostorima“, istakao je Hrizostom.

CRKVA NA KOSOVU I METOHIJI JEDINI UTJEŠITELJ SRBA

Govoreći o izazovima sa kojima se sada susreće SPC, Hrizostom je rekao da Crkva, ali i srpski narod i država, trenutno imaju velikih problema na Kosovu i Metohiji.

"SPC je tamo sada isto kao i nekada jedina okosnica srpskog naroda i to je ono što je čini izuzetnom. Snaga Crkve je da i u nevremenu kakvo je sada na Kosovu i Metohiji bude jedini čuvar, utješitelj koji će srpski narod da zaštiti, objedini i čuva. Kada je otišla vojska sa Kosova i njeni graničari, ostali su sveštenstvo i monasi kao duhovni graničari", naglasio je Hrizostom.

Prema njegovom mišljenju, ono što se dešava u Crnoj Gori sa SPC plod je komunističkog djelovanja i razaranja bića srpskog naroda Crne Gore.

"Ako u Crnoj Gori nisu Srbi, onda ni mi nismo Srbi, onda smo i mi Crnogorci, jer smo svi otuda porijeklom. SPC i srpski narod su tamo žrtva politike. Crkva se u Crnoj Gori lavovski bori da bi stala na put bezakonju koje ne bira sredstva. Ne poštuju se, ne samo Božanski, nego i ljudski zakoni. Vlast hoće da uspostavi ono što im drugi govore", ukazuje Hrizostom.

On napominje da je SPC i u BiH prošla veliku golgotu u tri rata u 20. vijeku, ali je uspjela da se obnovi, da se očuva u Republici Srpskoj, ali i BiH.

"Borimo se da svjedočimo evo i ovdje u Sarajevu svoju vjeru, Crkvu, svoj rod, ono što jesmo", naglašava Hrizostom.

Konstatujući da ljudi danas žive u vrijeme potpunog otuđenja čovjeka koji je postao igračka u moru tehnologije, vladika Hrizostom ističe da Crkvu najviše zabrinjava odlazak naroda sa ovih prostora.

On je uputio apel svim odgovornim ljudima na ovim prostorima da povedu računa da ne ostanu bez naroda.

"Ne vodi se računa o ostanku i opstanku naroda na ovim prostorima. Ne bježi samo srpski narod nego i drugi. To pokazuje da na ovim prostorima nešto nije dobro. Niko ne bježi od dobroga", tvrdi Hrizostom.

Kad je riječ o ulozi Crkve u budućnosti, vladika Hrizostom je mišljenja da ona "treba da se bori da bude ono što je bila u prošlosti, dobar svjedok i sluga svom narodu".