VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan02/09/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 4. SEPTEMBRA /SRNA/ - Danas je srijeda, 4. septembar, 247. dan 2019. Do kraja godine ima 118 dana.

 

1768. - Rođen francuski pisac i diplomata Francoa Rene Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku književnost. Poslije ranjavanja u jednoj bici sa pristalicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814. bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla Desetog. Djela: "Duh hrišćanstva" /čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"/, poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", epopeja o američkim Indijancima "Les Natćez", politički spisi "Istorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".

1781. - Španski naseljenici - pod nazivom "Grad naše Gospe, kraljice anđela" /El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles/ - osnovali grad Los Anđeles.

1809. - Rođen poljski pisac Julijuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija" /tri toma/, poeme "Anheli", "U Švajcarskooj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijam", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".

1823. - Rođen srpski knez Mihailo Obrenović, koji je Srbiju učinilo najjačom vojnom silom Balkana. Vladao je od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kad je ubijen na Košutnjaku. Zbog bune Tome Vujčića - Perišića pobjegao je 1842. u Austriju, gdje je pomagao Vuka Stefanovića Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića i druge srpske pisce. Kad se njegov otac knez Miloš Obrenović vratio na vlast 1858, preuzeo je komadu nad vojskom, a 1861. je ustanovio narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdio je modernim oružjem. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862. i poslije dugih pregovora natjerao je 1867. Turke da povuku garnizone iz svih srpskih gradova. Sklapao je saveze s balkanskim hrišćanima radi rušenja Otomanskog carstva - 1866. s Crnom Gorom, 1867. s Grčkom i s Bugarskim revolucionarnim odborom i 1868. s Rumunijom i nastojao je da spriječi pad BiH pod austrijsku vlast.

1844. - Popečiteljstvo prosveštenija /ministarstvo prosvjete/ Srbije odobrilo osnivanje Narodnog muzeja u Beogradu na incijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika Popečiteljstva prosveštenija.

1862. - U Carigradu potpisan protokol povodom spora Srbije i Otomanskog carstva poslije ubistva jednog srpskog dječaka na Čukur-česmi Beogradu i sukoba Turaka i Srba. Carigradskim protokolom je naređeno Turcima da napuste mnoge srpske gradove, uključujući varoš beogradsku, ali su u nekim mjestima ipak ostali turski vojnici.

1870. - Francuska postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona Trećeg Bonaparte, tri dana prije toga zarobljenog u francusko-pruskom ratu.

1906. - Rođen američki biolog njemačkog porijekla Maks Debrik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1969. godine, koji je znatno doprinio istraživanjima genetske srukture virusa.

1908. - Rođen američki filmski režiser Edvard Dimitrik, autor oporih kriminalističkih filmova i filmova o socijalnim i rasnim problemima u SAD. Filmovi: "Unakrsna vatra", "Zbogom, ljubljena moja", "Plavuša iz Singapura", "Iza izlazećeg sunca", "Daj nam danas", "Žongler", "Mladi lavovi", "Plavi anđeo", "Drvo života", "Pobuna na Kejnu".

1944. - Belgijske gradove Brisel i Antverpen u Drugom svjetskom ratu oslobodile britanske i kanadske trupe.

1963. - Umro francuski državnik i finansijski stručnjak Robert Šuman, tvorac tzv. "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg su 1952. Belgija, Holandija, Luksemburg, Zapadna Njemačka, Italija i Francuska stvorile Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, preteču Evropske unije. Bio je ministar finansija 1946, šef diplomatije od 1948. do 1953. i ministar pravde od 1955. do 1956.

1965. - Umro alzaški ljekar, filozof, teolog, pisac, muzički istoričar, muzičar i humanista Albert Švajcer - dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. Od 1913. do smrti je radio kao ljekar-misionar u bolnici koju je osnovao u francuskoj Ekvatorijalnoj Africi. Djela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume", "Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim Isusom".

1974. - SAD kao posljednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose sa Istočnom Njemačkom.

1989. - Umro francuski pisac Žorž Simenon, autor 84 kriminalistička romana u kojima je glavna ličnost izmišljeni inspektor Megre. Djela: romani "Lađar", "Noć na raskršću", "Mali doktor", "Megre postavlja zamku".

1992. - Bivši predsjednik Bugarske Todor Živkov, zbačen 1989, osuđen na sedam godina zatvora pod optužbom za pronevjeru državnih fondova.

1995. - Pod geslom "Ujedinjeni Jerusalim je naš" Izrael započeo 15-mjesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prijestonici jevrejskog naroda.

1997. - Od eksplozije tri bombe, koje su u Jerusalimu postavili islamski teroristi, poginulo sedam i ranjeno skoro 200 ljudi.

1998. - Međunarodni tribunal u Hagu osudio na doživotnu robiju bivšeg premijera Ruande Žana Kambandu, optuženog za genocid počinjen 1994. u sukobima plemena Tutsi i Hutu u toj afričkoj zemlji.

2000. - Oko 20 policajaca i vojnika, te 60 pripadnika ljevičarskog pobunjeničkog pokreta pogunulo je u sukobima u Kolumbiji, koji su aktivirani nakon posjete američkog predsjednika Bila Klintona.

2001. - Dragan Kolundžija, koji je u vrijeme rata u BiH bio čuvar u logoru Keraterm u Prijedoru, priznao pred Haškim tribunalom krivicu za zločin protiv humanosti u okviru sporazuma sa Tužilaštvom, prema kome protiv njega neće biti podignute nove optužnice.

2003. - Dragan Nikolić, zvani Jenki, priznao pred Haškim tribunalom krivicu po sve četiri tačke treće izmijenjene optužnice, koja ga tereti za zločine počinjene nad muslimanima i ostalim nesrbima u logoru "Sušica" u Vlasenici 1992. godine, gdje je bio jedan od komandanata.

2009. - Od eksplozije u fabrici namjenskih proizvoda "Prvi partizan" u Užicu poginulo sedam radnika.