VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Ekonomija20/09/2019

CVIJANOVIĆ: U SRPSKOJ DANAS BOLJA EKONOMSKA I FINANSIJSKA SITUACIJA

 

BANjALUKA, 19. SEPTEMBRA /SRNA/ - Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je sada u Srpskoj bolja ekonomska i finansijska situacija i da se ne može porediti sa periodom od prije osam godina kada se još teško borila sa krizom i posljedicama koje je donijela globalna kriza.

 

"Republika Srpska danas izgleda izgrađenije, uređenije sa stabilnijim budžetom i prihodima sa mogućnostima da povećavate plate, penzije i socijalna davanja i da se uvode neka nova socijalna prava. To se već radi nekoliko godina", izjavila je Cvijanovićeva sinoć za TV "K3".

Cvijanovićeva je rekla da je Republika Srpska danas u prilici da na sasvim drugačiji način uđe u realizaciju novog programa demografske obnove.

"U Republici Srpskoj danas smo u mogućnosti da svi relaksiranije živimo zato što izvršavamo svoje obaveze kao institucije prema svojim građanima na jednostavniji način", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, činjenica da se povećavaju plate i penzije, da je moguće planirati dalja povećanja, već daje određeni podstrek i prostor da se strateški posmatraju određene stvari i da se vidi gdje će se intervenisati.

"Mnogo je još stvari koje moramo uraditi u Republici Srpskoj, mnogo je intervencija u kombinaciji sa nekim sistemskim mjerama koje institucije Republike Srpske moraju raditi", dodala je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske je rekla da je apsolutno zadovoljna funkcionisanjem institucija Srpske, ističući da je važno da su institucije očuvane, stabilne, funkcionalne zato što samo takve mogu izvršavati svoje obaveze prema građanima.

"Zadovoljna sam činjenicom da smo imali izbore, odmah nakon toga uspostavili smo novu Vladu Republike Srpske. Parlament Srpske radi sa širom većinom nego što je bilo u vrijeme kada sam ja vodila prethodnu Vladu", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se zalaže za unapređenje rada institucija jer su zahtjevi ovog vremena drugačiji u odnosu na vrijeme od prije 15 godina.

"To je proces, morate da se modernizujete i uvodite neke nove tehnologije, da budete više na usluzi građaninu i privredi, da razumijete da postoje potrebe na tržištu radne snage koje su drugačije od onog što mi obrazujemo danas i moramo se tome prilagođavati", naglasila je predsjednik Republike Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da se još mnogo toga mora uraditi u Republici Srpskoj, ali da je zadovoljna činjenicom da ne postoji danas opština i dio Republike Srpske gdje nije realizovan ili se ne realizuje neki važan projekat od Vlade Republike Srpske ili investicijama koje su došle od sredstava Klirinškog duga i podrške Srbije za važne strukturne projekte.

"Sve su to veliki zahvati koji se dešavaju širom Republike Srpske. Republika danas izgleda drugačije, modernije, savremenije. Ima bolju putnu komunikaciju, ljepše škole, bolje studentske domove, zdravstvene ustanove kakve ranije nije imala", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da u svakoj regiji Srpske postoji nova moderna bolnica, a tamo gdje se nije desio kompletan proces, počela je izgradnja, radi se.

"Nabavili smo opremu u našim bolnicama za koju mnogi stručnjaci koji dođu ovdje iz Srbije kažu da je ona prvorazredna, definitivno najbolja ili u rangu sa zemljama u regionu", istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da se Republika Srpska izlaskom iz velike krize okrenula obnovi mnogih instiutucija kulture u čemu vidi veliki potencijal koji treba da služi ekonomskom jačanju Republike Srpske zato što je to i dobra turistička ponuda.

"Mi se danas ne možemo postidjeti kao Republika Srpska na način kako smo uređeni i što možemo da ponudimo nekome ko želi ovdje da dođe. Nemamo više problem da budemo povezani avio-saobraćajem sa svijetom. Imali smo nekoliko pokušaja da uspostavimo Banjaluku kao mjesto regionalno ili evropsko, kada je riječ o avio-saobraćaju. Danas je situacija sasvim drugačija, imamo nekoliko letova sedmično za neke važne evropske gradove po niskim cijenama", ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je globalna ekonomska kriza u ekonomskom smislu definitivno ostavila teške posljedice po Republiku Srpsku i da je u tom periodu teško bilo upravljati budžetom i izvršavati budžetske obaveze.

"Bilo je mnogo teško i razmišljati o nekim strateškim projektima, infrastrukturnim ili nekim drugim s obzirom na to da ste prvo morali da vodite računa da izmirite svoje obaveze prema budžetskim korisnicima, da smanjite neka kašnjenja koja su postojala", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je bilo mnogo izazova, 2012. godine bio je veliki snijeg, 2014. poplave, a 2015. godine suša.

"Ipak, i u tom teškom vremenu, ja sam jako ponosna na to što smo uspjeli da realizujemo određene projekte, radili smo na infrastrukturi, putnoj komunikaciji i auto-putevima. Sve su to projekti koji su se dešavali, rekonstrukcije škola, izgradnja novih i rekonstrukcija starih studentskih domova", navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da je zadovoljna onim što jeste Republika Srpska i što može da ponudi.

Ona je dodala da je Republika Srpska stabilna, te da politička stabilnost institucija Republike Srpske proističe iz politički stabilne vlasti.

"Uvijek se može popravljati situacija. Ako posmatrate BiH, onda nas upućuje na to da živimo u ambijentu koji je pun nereda, nesređenih računa, pun intervencionizma stranaca, izmišljenih tema, nesređenih političkih i ekonomskih i finansijskih odnosa, a sve to otežava da bi mogla da se pozicionira kao neka normalna država", kaže Cvijanovićeva.

Govoreći o programu demografske obnove Republike Srpske, Cvijanovićeva je napomenula da je njegov cilj da se povezivanjem institucija sa akademskom zajednicom i nevladinim sektorom dobiju značajni rezultati.

"Pokrenula sam taj program i znam da će ga Vlada u najvećoj mjeri realizovati. Osjetila sam potrebu da angažujemo intelektualce kao podršku institucijama u koncipiranju određenih mjera, sa stručnošću koju oni imaju", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala i da demografska obnova neće biti jedina oblast u kojoj će primijeniti taj koncept saradnje, te da su u planu i još neke oblasti.

"Potrebna je podrška instituta, univerziteta, ali i nevladinog sektora, kao i pojedinaca i ljudi koji su stručnjaci u svojoj oblasti da nam pomognu da ono što rade institucije bude bolje koncipirano i realizovano", rekla je Cvijanovićeva.