VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 07/11/2019

UDRIM - NAJBOLJA LOKACIJA ZA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA

 

Prema arhitektonskim karakteristikama ovaj hram je blizak crkvama čija je izgradnja povezana sa periodom obnove Pećke patrijaršije u 16. vijeku, ali su arheolozi u temeljima otkrili još jednu, stariju fazu gradnje

 

Priredio: Aleksandar LUKIĆ

DOBOJ, 7. NOVEMBRA /SRNA/ - Od svih zadužbina kralja Dragutina Nemanjića u BiH, manastir Udrim u Gostoviću kod Zavidovića jedini nije obnavljan i predstavlja najbolju lokaciju za arheološka istraživanja, kaže Srni viši kustos arheolog Regionalnog muzeja u Doboju Aleksandar Jašarević.

Nakon rušenja krajem 17. vijeka u austrijsko-turskim ratovima, manastir je prepušten propadanju i zaboravu.

"Manastir Udrim je, prema arhitektonskim karakteristikama, blizak crkvama iz Tavne, Vozuće, Ozrena, Liplja ili pak crkvama u manastiru Tronoša i crkvama iz Ovčarsko-kablarske klisure", navodi Jašarević.

On napominje da je njihova izgradnja povezana sa periodom obnove Pećke patrijaršije i datuje se u drugu polovinu 16. vijeka, ali je zabilježena i starija faza gradnje.

"Jedna takva starija faza otkrivena je unutar crkve u Udrimu. Objekat je sačuvan samo u temeljnim zonama i ono što ga izdvaja od objekta mlađe crkve je drugačiji sistem gradnje temelja, koji su ukopani u duboki rov sa ostacima drvenih oblica i nabijenom glinom", ukazuje Jašarević.

U sloju starijeg objekta nisu pronađeni pokretni arheološki nalazi koji bi odredili funkciju objekta i moguć period gradnje, ali, kaže on, svakako je riječ o starijem objektu od crkve, a očuvani ostaci drveta pomoći će u preciznijem datiranju objekta putem C14 analize.

Od pokretnih arheoloških nalaza za mlađu crkvu veže se fragment stakla od posude, mamuze, fragmenti keramika i potkovica iz istražene površine u porti crkve.

"Arheološki pokretni nalazi, iako malobrojni, upotpunjuju spoznaju o životu na tom prostoru", dodaje arheolog.

MOGUĆA REKONSTRUKCIJA SVIH ARHITEKTONSKIH KARAKTERISTIKA

Manastir Udrim smješten je uzvodno uz rijeku Gostović, u prirodno zaklonjenom dolinskom prostoru, a arheološka istraživanja manastirske crkve i porte obavljana su od 26. septembra do 17. oktobra, uz blagoslov Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture, federalnog Ministarstva prostornog uređenja i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Iako unutar objekta nisu pronađeni tragovi sahrana ili dokazi o freskopisanju, Jašarević kaže da je, zahvaljujući kulturno-istorijskim prilikama ili neprilikama, objekat očuvan u relativno dobrom stanju i moguće je izvršiti rekonstrukciju svih arhitektonskih karakteristika.

Jašarević navodi da je, prema narodnom predanju, manastirska crkva zadužbina kralja Dragutina Nemanjića iz 14. vijeka, posvećena Svetom velikomučeniku Pantelejmonu.

"Prema svojim graditeljskim karakteristikama, crkva manastira Udrim je jednobrodna građevina, sa ulaznom pripratom, naosom u dva traveja i pravougaonim bočnim pjevnicama", ističe Jašarević.

Prema njegovim riječima, od svih hramova koji se smatraju zadužbinom kralja Dragutina Nemanjića u BiH, Udrim je jedini manastir koji nije obnavljan i kao takav predstavlja najbolju lokaciju za arheološka istraživanja i rješavanje problema datovanja sličnih baštinskih kompleksa u BiH.

"Čitav objekat izgrađen je od kamena iz korita rijeke Gostović, često amorfnog ili priklesanog oblika, od kojih su veći komadi ugrađivani u platna zidova, dok je ispuna bila od sitnijeg lomljenog kamena utopljenog u krečni malter", govori Jašarević.

Sasvim rijetko je korišten mekši kamen za izradu rustične kamene plastike, dovratnika, prozornika i pragova.

IDUĆE GODINE NASTAVAK ARHEOLOŠKIH ISPITIVANjA

On kaže da je za iduću godinu planiran nastavak arheoloških istraživanja u priprati.

"Prostor ispred priprate, dvorište, treba istražiti radi mogućeg pronalaska kamene plastike od ulaznog portala i nadprozornika, te tragova mogućih sahrana ili popločane površine pri ulazu u crkvu", ističe Jašarević.

On navodi da je potrebno u idućoj fazi završiti istraživanja prostora iz apside i, ako je moguće, definisati konačne gabarite i oblik starijeg objekta.