VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan06/12/2019

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 8. DECEMBRA /SRNA/ - Danas je nedjelja, 8. decembar, 342. dan 2019. Do kraja godine su 23 dana.

 

65. p. n. e. - Rođen rimski pisac Flak Kvint Horacije, koji se više nego ijedan grčki ili rimski pjesnik odlikovao raznovrsnošću stihova i strofa. Njegov trezveni klasicizam, hladne ironične opservacije, artificijelnost i strogi moralni zahtjevi, usklađeni sa estetskom savršenošću pjesme, imali su ogroman uticaj na rimsko, ranohrišćansko i evropsko pjesništvo. Djela: "Epode", "Satire", "Ode", "Pisma".

1542. - Rođena škotska kraljica Meri Stjuart, koja je nepopularnom rimokatoličkom politikom izazvala narod i plemstvo protestantske Škotske na pobunu, pa je 1568. morala da pobjegne u Englesku. Poslije dugog zatočeništva, po naređenju kraljice Elizabete Prve, predata je sudu i 1587. pogubljena.

1626. - Rođena švedska kraljica Kristina Augusta, koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. Tridesetogodišnji rat, učinivši Švedsku velikom silom, a Baltik "švedskim morem". Kraljica je postala 1632, u osmoj godini života, a krunisana je 12 godina kasnije. Kao jedna od najobrazovanijih žena Evrope, bila je mecena naučnika i književnika i na dvoru je okupljala učene ljude, uključujući francuskog filozofa Renea Dekarta.

1638. - Umro srpski pisac iz Dubrovnika Ivan Gundulić, čija je poezija prožeta strasnim pozivima za slobodu i borbu Slovena protiv Turaka. U najznačajnijem djelu - epu "Osman" - opjevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621, videći u tome predznak propasti Otomanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pjesme, koje su najvećim dijelom izgubljene. Ostala djela: pastorala "Dubravka", spjev "Suze sina razmetnoga", "Arijadna".

1824. - Rođen srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Poslije završenog prava radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovijedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspio da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Djela: romani "Trpen - spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

1832. - Rođen norveški pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903, vodeća ličnost norveškog i nordijskog kulturnog života u 19. vijeku. Književnu slavu je stekao pripovijetkama o seljacima "Sineve Sulbaken", "Arne", "Srećan dječak", "Otac" - kojima je otvorio novu epohu norveške proze, stilom i tehnikom po ugledu na sage i narodno pripovijedanje. Među istorijskim dramama najznačajnija je trilogija "Sigurd Slembe", s jasnim nacionalnim programom povezivanja najstarijeg i savremenog doba. Ostala djela: drame "Stečaj", "Urednik", "Kralj", "Novi sistem", "Iznad moći", "Rukavica", "Pjesme i pjesme za pjevanje", "Arnljot Geline".

1861. - Rođen francuski filmski režiser Žorž Melijes, pionir svjetskog filma. Domišljat i tehnički obrazovan, prenio je na na film pozorišnu podjelu na činove, scenografiju, kostimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja trikova, što mu je omogućilo da u ateljeu snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući "Put na Mjesec", preteču svemirskih filmskih avantura. Umro je 1938. u krajnjoj bijedi, u vrijeme komercijalnog procvata filma. Ostali filmovi: "San astronoma", "Put u nemoguće", "Guliverova putovanja", "Halucinacije barona Minhauzena", "Osvajanje Sjevernog pola".

1863. - Britanski bokser Tom King postao prvi svjetski šampion u teškoj kategoriji, pobjedom nad Amerikancem Džonom Hinanom.

1865. - Rođen finski kompozitor Jan Sibelijus, koji se inspirisao finskim muzičkim folklorom i narodnim epom "Kalevala". Djela: simfonijska pjesma za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski koncert.

1903. - Umro engleski filozof i sociolog Herbert Spenser, koji je nastojao da sistematizuje sve oblasti iskustva na osnovu pojmova razvitka, prilagođavanja i progresa i smatrao da je osnovni zadatak filozofije da otkriva zakone važeće za sve oblasti društvene i prirodne zbilje. Prije Čarlsa Darvina je počeo da razvija evolucionistička shvatanja. Poznat je po organskoj teoriji društva i biologizovanju društvenih pojava. Djela: "Sistem sintetičke filozofije", "Uvod u studije sociologije", "Faktori organske evolucije", "Klasifikacija nauka", "Autobiografija".

1925. - Rođen američki pjevač, igrač i glumac afričkog porijekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. vijeka.

1925. - Objavljena knjiga Adolfa Hitlera "Majn kampf", u kojoj je izložena "teorija" o superiornosti arijevske rase, posebno Nijemaca, na čemu je kasnije zasnovan program istrebljenja Jevreja, Roma i Slovena.

1941. - SAD i Velika Britanija dan poslije napada na Perl Harbur u Drugom svjetskom ratu objavile rat Japanu.

1949. - Generalisimus Čang Kaj Šek, koji je s pristalicama poslije poraza od komunista pobjegao iz Kine, uspostavio je vladu na kineskom ostrvu Formoza, a Generalna skupština UN je zatražila od svjetskih sila da priznaju nezavisnost Kine poslije bjekstva Čangove vlade na Formozu.

1954. - Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik, na čelu sa srpskim piscem Ivom Andrićem. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - ćirilica i latinica - ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.

1966. - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i članova posade.

1966. - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući SSSR i SAD.

1974. - Grci referendumom odlučili da Grčka postane republika, čime je ukinuta monarhija, uspostavljena 1832.

1978. - Umrla Golda Meir, prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva je 1906. otišla u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živjela je u jednom kibucu /poljoprivrednoj komuni/. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata i Svjetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. je postala prvi ambasador Izraela u SSSR-u. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamjenik predsjednika Socijalističke internacionale.

1980. - Bivšeg člana "Bitlsa" Džona Lenona u Njujorku ubio Mark Dejvid Čepmen.

1991. - Rusija, Bjelorusija i Ukrajina formirale Zajednicu Nezavisnih Država.

1995. - U Londonu počela dvodnevna konferencija na kojoj je, umjesto ženevske Mirovne konferencije za prethodnu Jugoslaviju, osnovan Savjet za ostvarenje mira sa 40 zemalja, uključujući Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za visokog predstavnika međunarodne zajednice u prethodnoj Jugoslaviji izabran švedski diplomata Karl Bilt.

1999. - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potpisali sporazum o ujedinjenju dvije države u konfederaciju.

2003. - Na banjalučkoj Ginekološko-akušerskoj klinici rođena prva beba iz epruvete u Republici Srpskoj, a cijeli postupak vještačke oplodnje izvršili domaći stručnjaci.

2011. - Posmrtni ostaci Slobodana Jovanovića, jednog od najvećih srpskih intelektualaca i premijera Kraljevine Jugoslavije u egzilu, preneseni iz Londona u Beograd.