VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Ekonomija22/01/2020

ZA SRPSKU MOGLO DA BUDE KREIRANO BOLJE RJEŠENjE U OBLASTI INDIREKTNIH POREZA

 

BANjALUKA, 22. JANUARA /SRNA/ - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je večeras da način na koji je prenesena nadležnost u oblasti indirektnih poreza na nivo BiH nije dobar za Republiku Srpsku, te da nije postojao takav dogovor sa međunarodnim finansijskim institucijama.

 

"Tada je moglo da bude napravljeno bolje rješenje. Ključna pitanja su visina stope PDV-a, da li imamo diferenciranu stopu i rok plaćanja PDV-a. Republika Srpska je još 2012. godine predlagala diferenciranu stopu PDV-a koja bi bila primjenjena na usku grupu najvažnijih proizvoda, a da opšta stopa bude povećana za jedan odsto. Iz Federacije BiH i zajedničkih institucija BiH nismo dobili podršku za to rješenje", naglasio je Tegeltija.

On je rekao da je drugi prijedlog bio da za ljude koji nemaju redovno plaćeno zdravstveno osiguranje bude smanjena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, a da bude povećana stopa PDV-a za jedan odsto i taj iznos sredstava doznačen fondovima zdravstvenog osiguranja.

"Vidjećemo da li za to postoji konsenzus. Poslodavci traže da bude pomjeren rok plaćanja PDV-a i smatram da možemo napraviti model da svaki mjesec za određeno vrijeme pomjereamo rok plaćanja", istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, novi zakon o PDV-u, na kojem je rađeno i prije izbora 2018. godine, u završnoj je fazi izrade.

"Zakonsko rješenje koje su pripremili eksperti zadržalo je jedinstvenu stopu od 17 odsto. Svi moramo znati da će, ukoliko dođe do uvođenja diferencirane stope PDV-a, doći i do gubitka dijela prihoda. Svako pomjeranje stope PDV-a mora podrazumijevati da prihodi dođu do građana", rekao je Tegeltija za RTRS.

On je najavio da će Savjet ministara, vlade entiteta i poslovna zajednica formirati radnu grupu koja će proći kroz ključne teme kako bi parlamentu predložili zakon o kojem postoji konsenzus.

"Zabrinjavajuće je da ne postoji dovoljan stepen spremnosti za razgovor. Bilo šta da predložite postaje crno ili bijelo i prije razgovora o tome šta donosi jedno ili drugo rješenje. Opšte pravilo treba da bude da rješavamo ono o čemu se možemo dogovoriti, a da stvari o kojima nema konsenzusa ostavljamo za kasnije. Želim da Savjet ministara bude tijelo koje će donositi odluke u interesu građana", poručio je Tegeltija.

Govoreći o NATO-u kao jednoj od teških tema, Tegeltija je istakao da se zna ko donosi odluke i da je Republika Srpska usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

"Nisam siguran da je spremna da je mijenja. Usvojen je Program reformi, a ne ANP. ANP koji je ranije predložen za usvajanje i Program reformi nisu isti dokumenti. Opozicija iz Republike Srpske još ne može da vjeruje da je napustila vlast na nivou BiH i sada želi da svu odgovornost prebaci na nas, što je vidljivo i iz njihovih tvrdnji o sporazumu sa Turskom o nabavci naoružanja. Ovaj sporazum je davno usvojen, kada su oni bili vlast", dodao je Tegeltija.

On je poručio da je put BiH ka EU jedan od prioriteta, izrazivši očekivanje da će BiH do samita EU u Zagrebu realizovati određeni broj kredibilnih mjera i da će za to dobiti podršku.

"Dogovorili smo se da će predsjednici vlada entiteta zajedno sa Savjetom ministara odrediti ljude koji će se baviti samo procesom evropskih integracija. U vezi sa tim postoji mnogo usaglašenih stvari i njih treba realizovati. Ne postoji veliki entuzijazam na svim nivoima vlasti da se radi na ovim reformskim procesima, ali postoji dovoljan broj ljudi koji može voditi uspješno put prema približavanju EU", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, BiH ne može sama riješiti migrantsku krizu, već je za to potrebna saradnja sa susjedima koje nije bilo u prethodnom periodu.

"Potrebna je i saradnja sa međunarodnom zajednicom, iako se nećemo saglasiti sa nekim njihovim prijedlozima jer imaju ambiciju da od BiH naprave spavaonicu za migrante bez obzira na to što oni žele da idu dalje. Migrantska kriza ima nekoliko aspekata - od humanitarnog do bezbjednosnog. Ako mogu da nam nekontrolisano preko granice dođu migranti tako mogu da dođu i svi drugi", upozorio je Tegeltija.

Osvrćući se na odnose sa susjednim zemljama, Tegeltija je rekao da su odnosi BiH sa Hrvatskom i Srbijom bili u najmanju ruku čudni, navodeći da je najčudnije da takvu atmosferu nisu kreirali ni ministri inostranih poslova, ni članovi Predsjedništva BiH i predsjednici.

Prema njegovim riječima, ti odnosi moraju biti popravljeni i riješena pitanja koja su jednostavna.

"Potrebna je samo dobra volja da budu riješena. Moramo se uzdržavati od teških riječi i mora postojati odgovornost svih strana. Srbija i Hrvatska su naši najznačajniji spoljnotrgovinski partneri i oni moraju da budu svjesni kolika je njihova spoljnotrgovcinska razmjena sa nama i da ne pravimo ono što se dešava na granici sa Hrvatskom gdje su naši gradovi blokirani i ne mogu da funkcionišu", naveo je Tegeltija.

On je naglasio da treba riješiti pitanje granica i protoka robe, izražavajući uvjerenje da će ovaj saziv Savjeta ministara imati bolju komunikaciju sa susjedima.

Tegeltija je rekao da Hrvatska ne pokazuje raspoloženje za dobrosusjedske odnose kada je riječ o namjeri odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice sa BiH.

Predsjedavajući Savjeta ministara je najavio da će se 29. januara sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem prilikom njegove posjete Mrkonjić Gradu, te da će mu biti zadovoljstvo da Vučić bude u njegovom gradu.