VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 18/02/2020

SVETINjA IZ 12. VIJEKA PRIVLAČI VJERNIKE SNAGOM MOLITVE

 

Privina glava je rijetka svetinja Srpske pravoslavne crkve koja ima namjensko mjesto za obred pogružavanja. I krštenja u manastiru uglavnom obavljaju pogružavanjem, a vjerujući pristupaju tom činu zbog mentalnog i fizičkog zdravlja

 

Priredila: Sanja SRDIĆ MACANOVIĆ

BEOGRAD, 18. FEBRUARA /SRNA/ - Unutar zidina najzapadnijeg fruškogorskog manastira - Privine glave monaštvo dane provodi u neprestanoj molitvi, što ovo mjesto čini posebno duhovno jakim, a odnedavno ova svetinja iz 12. vijeka ima i posebnu zgradu sa izvorom žive vode - Istočnjak za pogružavanje, koje simbolizuje sjećanje na krštenje i znači spiranje grijeha.

"Krštenjem se peru, čiste gresi. Kažu, kada zaranja u vodu umire grešni čovek, a kada izlazi iz vode rađa se očišćen čovek. To simbolizuje pogružavanje", pojasnio je Srni nastojatelj manastira otac Makarije.

Privina glava je rijetka svetinja Srpske pravoslavne crkve koja ima namjensko mjesto za ovaj obred i krštenja u manastiru uglavnom obavljaju pogružavanjem, a vjerujući pristupaju tom činu zbog mentalnog i fizičkog zdravlja.

"Koristi se ne samo za krštenje nego se i ovako pogružavamo zato što je zdravo. Posebno oni koji imaju problem sa alergijama treba duhovno da ojačaju kroz post, molitvu i pogružavanje. Sigurno se iščupaju iz toga za određeno vreme. Posebno polenske alergije. To je sigurno tako", rekao je otac Makarije.

On je ukazao na potrebu da svaki čovjek ponaosob mentalno i duhovno jača i uredi svoj život prema Božijem zakonu i naglasio da jednu svetinju molitva čini jakom i da će ljudi u nju dolaziti, bez obzira gdje se nalazi, samo ako je mjesto jake molitve.

"Ako jedan manastir nema jaku molitvu, on nije manastir nego obična kuća, zgrada. Molitva mora biti prisutna. Svaki zid mora da upije molitvu, da zrači pozitivnom energijom. To ne može da se postigne sa malo molitve, nego da molitva bude duga. Svaki dan", naglasio je otac Makarije.

Otac Makarije ja naveo da monaštvo u Privinoj glavi stoga ima zajedničku molitvu sedam časova.

"Imamo čitanje Psaltira oko četiri časa. Po jedna osoba čita psaltir četiri sata, osam akatista i to je preko sat i po. Tako da mora to da se oseti. Da se vidi. Prva jutarnja molitva je u 4.45, a večernja počinje u 16.45 časova", kaže nastojatelj manastira.

Sve to je, kaže, uslovilo da Privina glava postane mjesto dolaska mnogih vjernika, među kojim su brojni iz Republike Srpske i Crne Gore, gdje se pokazalo kako nevolja može da ujedini srpski narod.

"Nažalost, kako kažu u narodu - bez nevolje nema bogomolje, ali treba malo da se opomenemo. Ne treba da čekamo nevolju, pa da krenemo putem Boga. Treba da čovek uvek ima Boga u sebi i da se Bogu molimo i da živimo po Bogu kako treba - ispravno, pa neće biti nevolja", priča starješina manastira.

Otac Makarije je naglasio da je u istoriji Privina glava, koja je danas ženski manastir, uglavnom bila muški manastir, te da je za vrijeme Turaka u njoj stradalo silno monaštvo.

"Ima tu iza jedan tunel, da kažem katakomba, i tu je mnogo moštiju. Pretpostavlja se da je preko 400 monaha stradalo. Pobijeno od Turaka. Velika je, velika ovo svetinja", rekao je on.

Otac Makarije je naveo da se u Crkvi Svetih arhangela Gavrila i Mihaila, koja je osveštana 1760. godine, čuvaju čestice moštiju optinskih staraca, a da je u njoj bila čuvana i najraskošnija srpska srednjovjekovna knjiga Minhenski psaltir, koja je sada dio kolekcije Bavarske državne biblioteke iz Minhena.

Manastir, koji je nazvan po svom osnivaču - vlastelinu Privi, u svojoj dugoj istoriji više je puta pljačkan, poharan i opustošen, ali se život u njega uvijek vraćao.

Posebni procvat je doživio početkom 21. vijeka, kada su, pored Hrama Svetih arhangela, u okviru manastirskog kompleksa izgrađene crkve Bogorodičinog Pokrova /2004. godine/ i Svetog Georgija /2006. godine/, dok je na brdu iznad manastira izgrađena Crkva Uzdizanja Časnog krsta /2010. godine/.

Manastir Privina glava je spomenik kulture od izuzetnog značaja.