VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Kultura21/02/2020

SRPSKI JEZIK - OTADžBINA DANILA KIŠA

 

BEOGRAD, 21. FEBRUARA /SRNA/ - U Parizu će sutra biti obilježeno 85 godina od rođenja i tri decenije od smrti Danila Kiša, velikog srpskog pisca, neumornog u borbi za najviše stilske vrijednosti srpskog jezika i kulture.

 

U Kulturnom centru Srbije u Parizu sutra u 19.00 časova biće održano književno veče posvećeno životu i djelu velikog pisca i promovisana knjiga Milivoja Pavlovića "Venac od trnja za Danila Kiša" /2016/, koja je na srpskom doživjela četiri izdanja, a prevodi se i na druge jezike.

Osim Pavlovića, o Kišu će govoriti državni sekretar u Ministarstvu kulture Srbije Aleksandar Gajović i direktor izdavačke kuće "Službeni glasnik" Petar Arbutina.

U uvodnoj riječi, koju je pripremio za ovo veče, Pavlović je istakao da je Kiš, iako svjetski putnik, svuda pisao na srpskom jeziku na kojem je i postao pisac i koji je njegova prava otadžbina, pišu "Večernje novosti".

"Ovaj jezik je njegova prava otadžbina, iako se i danas nekolike kulture otimaju o Kišovo delo", istakao je Pavlović.

On je podsjetio na život Kiša u Parizu i njegova djela u kojima je opisao život tog grada, te dodao da najvažnija Kišova djela Francuzi odavno čitaju kao da su prvobitno bila napisana na njihovom jeziku.

Pavlović napominje da je Kiš umro 1989. godine u Parizu, a u Ulici Artir Grusije 16 jedna ploča potvrđuje da je francuska prijestonica uvrstila ovog srpskog pisca u svoje topografske znamenitosti.

"Iz grada u koji je došao kao brodolomnik i pred kojim je pao kao pred ikonom, Kiš je izašao kao vitez, ovenčan uglednim nagradama, priznanjima, uključujući i Orden viteza umetnosti i književnosti koji mu je 1986. godine uručio tadašnji francuski ministar kulture Žak Lang", napominje Pavlović.

Pavlović navodi da Kiš spada u sam bezvremeni vrh ne samo srpske, nego i svjetske kulture, te dodaje da će ova sezona u svjetskoj književnosti proteći u znaku 85 godina od rođenja i 30 godina od smrti velikog pisca.

"Kiš je visoko uzdignuta zastava, koja se vidi izdaleka i predstavlja nas kao narod sa kulturom, a ne samo sa istorijom... Bio je neumoran u borbi za najviše stilske vrednosti srpskog jezika i srpske kulture", naveo je Pavlović.

On je dodao da je Kiš otpor nasilničkim ideologijama tretirao kao svoj ontološki zadatak, primjenjujući visoke estetičke i etičke kriterijume, te da su mu nuđeni pasoši drugih zemalja i gostoprimstvo drugih kultura, ali je sve odbio.

"Kiš nije mrtav, niti će biti zaboravljen dok živi srpski jezik, a bogme i drugi jezici na koje je preveden, a njih je četrdesetak", ističe Pavlović.

Posmrtni ostaci Danila Kiša nalaze se u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu ispod mermerne ploče na kojoj samo pišu godine rođenja i smrti i zanimanje književnik.

Pavlović ističe da je Kiš u svom zavještanju naveo da želi da bude sahranjen u Beogradu, i to po pravoslavnom obredu, što nije prošlo bez gunđanja dijela tadašnje "čaršije".

Danilo Kiš bio je srpski romanopisac, esejista, prevodilac i dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih književnika 20. vijeka.

Rođen je u Subotici 22. februara 1935. godine, od oca Eduarda Kiša, mađarskog Jevrejina i majke Milice Dragićević, Crnogorke. Umro je u Parizu 1989. godine.

Svoje prve radove je objavio 1953. godine, a najpoznatija djela su mu "Grobnica za Borisa Davidoviča" i "Enciklopedija mrtvih".

Kiš je jedan od najprevođenijih pisaca, njegova djela prevođena su, između ostalih jezika, i na ruski. Dobitnik je niza uglednih domaćih i prestižnih međunarodnih književnih nagrada.