VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 22/03/2020

VODA - NAJVEĆI RESURS

 

Vodovodni sistem Bijeljine dug je 645 kilometara, a kanalizacioni sistem 52 kilometra. Preduzeće "Vodovod i kanalizacija" posjeduje i savremenu fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Na vodovodnu mrežu Bijeljine priključen 33.941 korisnik, što je oko 100.000 potrošača.

 

Priredila: Zorica SIMEUNOVIĆ

BIJELJINA, 22. MARTA /SRNA/ - Zbog pandemije virusa korona, bijeljinsko preduzeće "Vodovod i kanalizacija", prvi put od 2005. godine, neće obilježiti Svjetski dan vode, ali iz ovog preduzeća podsjećaju na značaj i domete svoga rada.

Danas je vodovodni sistem Bijeljine dug 645 kilometara, a kanalizacioni sistem 52 kilometra. Firma posjeduje i savremenu fabriku za prečišćavanje otpadnih voda.

Za sada je kapacitet izvorišta oko 570 litara po sekundi, što je sasvim dovoljno za trenutne potrebe Semberije. U okviru vodovodnog sistema Bijeljine postoje dvije pumpne stanice za pojačavanje pritiska u vodovodnoj mreži, koje se nalaze u LJeskovcu i u Obriježi.

Pet transportnih cjevovoda ubrizgava vodu za piće u vodovodni sistem grada, a na njihovim izlazima iz izvorišta izgrađeni su revizioni šahtovi u koje su ugrađeni mjerači protoka, pomoću kojih se evidentiraju podaci vezani za izmjerene protoke i pritiske u cjevovodima na izvorištu.

U preduzeću "Vodovod i kanalizacija" kažu da je trenutno na vodovodnu mrežu Bijeljine priključen 33.941 korisnik, što je oko 100.000 potrošača, koji su snabdjeveni zdravom i stalno kontrolisanom vodom za piće, a na kanalizacionu mrežu je priključeno nešto više od 13.500 objekata.

Osim vlastite laboratorije, kontrolu kvaliteta bijeljinske vode vrše i Institut za javno zdravstvo Regionalni centar Zvornik - sedmično, te Institut za javno zdravstvo Banjaluka - periodično.

Polovinom 2005. godine grad Bijeljina je definisao strateške pravce i ciljeve razvoja među kojima je poseban akcenat dat na zaštitu pijaće vode, zaštitu zemljišta i vazduha.

Cilj je bio da se realizacijom projekata u ovoj oblasti stvore pretpostavke za brži privredni razvoj sa težištem na razvoju poljoprivrede.

"Vodovod i kanalizacija" zajedno sa Gradskom upravom Bijeljine su u najvećoj mjeri finansirali projekat izgradnje kanalizacione mreže, čiji je jedan od najznačajnijih prioriteta bio izgradnja kanalizacionog sistema za odvod otpadnih i oborinskih voda, čime bi se zaštitilo izvorište vode za piće "Grmić" i vodotoci u užem gradskom području.

U ovom preduzeću navode da se realizacija projekta izgradnje kanalizacionog sistema grada Bijeljina od 2005. godine obavljala u više faza.

Projekat je formalno- pravno završen 27. janura 2020. godine kada je holandski donator "Orio" obavijestio preduzeće da je usvojen Finalni izvještaj o napretku Projekta kao i Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja koji je uradio nezavisni revizor.
„Pandemija virusa korona na najbolji način je pokazala koliko je bitno imati jedan ovakav sistem, kao što je vodovodni i kanalizacioni sistem Bijeljine, na koji se u potpunosti može osloniti sistem sanitarne zaštite stanovništva“, navodi se u saopštenju iz ovog preduzeća.

Procjene su da će do 2025. godine dvije trećine čovječanstva osjetiti ozbiljan nedostatak vode.

Stručnjaci tvrde da oko 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi za piće, da oko dvije i po milijarde ljudi nema obezbijeđene elementarne sanitarne uslove, a da više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom /samo od dijareje dnevno umre 6.000 ljudi/.

Organizacija UN je 22. marta proglasila za Svjetski dan voda, sa namjerom da istakne njenu važnost i ograničavajuću ulogu u razvoju.

Za koju godinu potrebe za vodom će premašiti zalihe, a onda prestaje razvoj i počinju borbe za vodu sa mogućnošću izbijanja međudržavnih ratova.

Iz bijeljinskog preduzeća napominju da je količina zagađene vode veća nego u bazenima deset najvećih svjetskih rijeka.

Loše stanje voda ugrožavaju zastarjele tehnologije u fabrikama i nerazumni ljudski postupci, ali sigurno jedan od najizraženijih zagađivača jesu neuređene deponije. Pored toga, svakog dana se u rijeke, jezera i druge vodene tokove baca šest miliona tona otpada.