VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Dogodilo se na današnji dan28/03/2020

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN

 

BIJELJINA, 30. MARTA /SRNA/ - Danas je ponedjeljak, 30. mart, 90. dan 2020. Do kraja godine ima 276 dana.

 

1135. - Rođen jevrejski filozof, ljekar, matematičar i astronom Mojsije ben Majmon, poznat kao Mojsije Majmonid, sljedbenik Aristotela, najveći jevrejski filozof Srednjeg vijeka. U najvažnijem filozofskom djelu "Vodič ljubavi" pokušao je da zasnuje religiju na racionalnim osnovama, što je izazvalo žestoku osudu ortodoksnih pristalica judaizma. Napisao je više astronomskih i matematičkih rasprava i 18 medicinskih traktata s teorijama znatno ispred vremena u kojem je živio.

1746. - Rođen španski slikar Fransisko Hose de Goja i Lusientes, umjetnik nemirnog i pustolovnog duha, koji je mimo ustaljenih šema najdublje obuhvatio stvarnost Španije. Postao je 1786. dvorski slikar i naslikao je niz portreta - među najboljima u tom žanru - članova kraljevske porodice, dvorskih uglednika i poznatih ličnosti. U kompozicijama iz istorije i savremenog života ispoljio je izrazitu sklonost ka sarkazmu i kritici društva. Opsjednut tragičnom sudbinom španskog naroda, stvorio je potresne slike-dokumenta /"Drugi maj 1808", "Treći maj 1808. - strijeljanje u Madridu"/, a u poznim godinama fantazmagorične prizore /"Saturn", "Prometej", "Ples vještica"/ i velike cikluse u bakropisu i litografiji. Pri kraju života, već oslijepio, morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro 1828. Glavna djela: "Odjevena Maja", "Gola Maja", "Porodica Karlosa Četvrtog", "Marija-Lujza", "Slikar Fransisko Baje", grafički ciklusi "Kapričosi", "Užasi rata", "Poslovice", "Tauromahija".

1842. - Američki ljekar Kroford Long - prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u američkoj državi Džordžija - prvi upotrijebio eter kao anestetik.

1844. - Rođen francuski pisac Pol Verlen, boem i pustolov, čije su neposredne pjesme, pune lirizma i muzike, znatno uticale na simboličku školu. Djela: zbirke "Romanse bez riječi", "Galantne svečanosti", "Elegije", "Mudrost".

1853. - Rođen holandski slikar Vinsent van Gog, jedan od najoriginalnijih i najtemperamentnijih u istoriji slikarstva. Slikao je žarkim bojama, a njegova ekspresivna djela prodorne snage, građena na široko postavljenim bojenim plohama uznemirene fakture, koja u uskovitlanom kretanju prati oblik predmeta čvrstih kontura, neprevaziđena su u neposrednom izražavanju psihičkih stanja. Nepriznat za života, praćen je mnogim nedaćama koje su ga bacale u duboku depresiju. U nervnom rastrojstvu 1890. se ubio. Njegova djela - oko 850 slika i više od 900 crteža, mahom pejzaža, portreta i mrtvih priroda - presudno su uticala na modernu umjetnost.

1856. - U Parizu mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođen od 1853. između Rusije i Otomanskog carstva, kojem su se priključile Francuska, Velika Britanija i Sardinska kraljevina. Jednom od odredaba zagarantovana je unutrašnja samostalnost Srbije, ali je Turcima dopušteno da zadrže posjede u nekim većim gradovima.

1867. - Senatu SAD podnesen najneobičniji ugovor novijeg vremena - o kupovini od Rusije Aljaske, teritorije od milion i po kvadratnih kilometara, za samo 7,2 miliona dolara. Vrijednost Aljaske se pokazala već 1897. kad je otkriveno zlato, kasnije bogata nalazišta mnogih ruda, najzad i nafta.

1894. - Rođen ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svjetskom ratu i putničkim avionima konstruisanim poslije rata /"Il-12", "Il-18", "Il-62", "Il-86"/.

1905. - Grci na Kritu podigli ustanak protiv turske vladavine. To grčko ostrvo u Sredozemnom moru pripalo je Grčkoj 1913, poslije balkanskih ratova.

1940. - Japan uspostavio marionetsku vladu u okupiranoj Kini.

1944. - Britanski i američki bombarderi drugi put u Drugom svjetskom ratu zasuli Niš tepihom bombi, usmrtivši najmanje 50 srpskih civila. Prilikom prvog bombardovanja grada u oktobru 1943, poginulo je više od 250 ljudi.

1945. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila poljsku baltičku luku Dancig.

1950. - Umro francuski državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936. i 1937. i u proljeće 1938, a treći put je bio premijer 1946. i 1947. U Drugom svjetskom ratu Nijemci su ga internirali u koncentracioni logor Dahau.

1967. - NATO zatvorio vojne štabove u Francuskoj, pošto je predsjednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza pod dominacijom SAD.

1973. - Posljednji kontingent trupa SAD napustio Južni Vijetnam, okončavajući direktno vojno uplitanje Vašingtona u Vijetnamski rat, tokom kojeg je poginulo više od 58.000 američkih vojnika. Uz smanjenu pomoć pokrovitelja s druge strane Tihog okeana, marionetski sajgonski režim je srušen 1975, poslije čega su Sjeverni i Južni Vijetnam ujedinjeni.

1973. - Sa glavne željezničke stanice u Beogradu ispraćena posljednja kompozicija s lokomotivom na parnu vuču.

1974. - Prvi kineski putnički avion sletio u Njujork.

1979. - Iranci na dvodnevnom referendumu ubjedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.

1981. - Predsjednika SAD Ronalda Regana, u trenutku dok je izlazio iz jednog hotela u Vašingtonu, lakše ranio atentator Džon Hinkli.

1983. - Umro srpski političar i pisac Rodoljub Čolaković, učesnik građanskog rata u Španiji i jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Kao pripadnik ljevičarske terorističke organizacije "Crvena pravda" 1921. je uhapšen i osuđen na 12 godina zatvora pod optužbom za umiješanost u atentat na ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića. Na robiji je s Mošom Pijade preveo prvi tom "Kapitala" Karla Marksa i "Bijedu filozofije". Djela: "Španija u plamenu", "Kuća oplakana", "Zapisi iz Narodnooslobodilačkog rata", "Utisci iz Indije", "Susreti i sjećanja", "Kazivanje o jednom pokoljenju".

1986. - Umro američki filmski glumac Džejms Kegni, umjetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru kriminalističkog filma bio personifikacija "anđela garava lica", folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize. Filmovi: "Državni neprijatelj", "Grešnikov odmor", "Prolaz za pakao", "Huk gomile", "Pobjednik uzima sve", "Anđeli garava lica", "San ljetnje noći", "Oklahoma Kid", "Jenki Dudl Dandi" /nagrada "Oskar"/, "Krv na suncu", "Bijelo usijanje", "Cijena slave", "Čovjek sa hiljadu lica", "Jedan, dva, tri", "Regtajm".

1990. - Parlament Estonije proglasio SSSR okupatorskom silom i zatražio punu nezavisnost.

1993. - Vlada u Skoplju odbacila naziv "Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija", koji su predložili međunarodni posrednici radi priznavanja novostvorene države i njenog prijema u UN.

1997. - U bombaškom napadu tokom mitinga u glavnom gradu Kambodže Pnom Penu, ubijeno 10 i ranjeno više od 100 ljudi, uključujući vodeće kambodžanske opozicione političare.

1999. - U trećem napadu na čačansku fabriku "Sloboda" od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, gotovo sasvim su uništeni pogoni za proizvodnju usisivača, električnih šporeta i ostale bijele tehnike, a šteta poslije vazdušnih udara procijenjena je na najmanje 300 miliona dolara.

2000. - Međunarodni donatori odobrili na Donatorskoj konferenciji u Briselu 2,4 milijarde evra za ekonomski razvoj i rekonstrukciju na Balkanu.

2006. - Na banjalučkoj Klinici za ortopediju i traumatologiju urađena prva operacija ugradnje vještačkog kuka, prema najsavremenijim hirurškim metodama.

2013. - Umro Havijer Lopes Penja, alias Tieri, vođa baskijske separatističke organizacije ETA.