VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 01/05/2020

PRVI PROTESTI RADNIKA ZABILJEŽENI 1427. U SREBRENICI

 

Do pobune je došlo zbog ugnjetavanja rudara koje je vršio Vladislav, nadzornik nad rudnicima, navodi akademik Desanka Kovačević Kojić u knjizi "Srednjovjekovna Srebrenica - 14. i 15. vijek", u izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti

 

Priredio: Miro PEJIĆ

SREBRENICA, 1. MAJA /SRNA/ - U svijetu se danas obilježava 1. maj kao Međunarodni dan borbe za prava radnika, ali je malo poznato da je prvi slučaj i pisani trag o borbi za prava radnika i pobuni zabilježen 1427. godine u Srebrenici - 65 godina prije otkrića Amerike.

Tada je došlo do pobune zbog ugnjetavanja rudara koje je vršio Vladislav, nadzornik nad rudnicima, navodi akademik Desanka Kovačević Kojić u knjizi "Srednjovjekovna Srebrenica - 14. i 15. vijek", u izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti, objavljenoj 2010. godine.

Taj podatak pokazuje da je borba za radnička prava na ovim prostorima počela čak 459 godina prije datuma koji se obilježava kao zvanični početak radničke borbe /1886/, a koji sindikati širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni praznik rada.

Samo osam godina nakon pobune radnika zbog ugrožavanja njihovih prava, u istoj knjizi naveden je i podatak o prvom zabilježenom ekološkom protestu u svijetu 1435. godine, koji se, takođe, odnosi na Srebrenicu, u kojoj je radilo više topionica rude.

Naime, te godine Dubrovčani se žale despotu Đurđu Brankoviću na loše zdravstvene uslove u gradu i traže da se topionice izmjeste iz grada, što je on već bio naredio.

Ta naredba ekološko-zdravstvenog karaktera realizovana je s ciljem čistijeg vazduha u gradu i zaštite zdravlja stanovnika.

Danas, zbog zaštite zdravlja, odnosno sprečavanja širenja pandemije izazvane virusom korona, u svijetu, pa i u rudarskoj Srebrenici, nema organizovanja masovnih sadržaja ni sindikalnih okupljanja i protesta.

Stanovnici ove varošice poštuju mjere zaštite koje je propisao Republički štab za vanredne situacije, pa nema okupljanja ni na izletištima.

Osim prijeratne parole "Živio 1. maj!" napisane masnom farbom na jednoj litici kod izvorišta ljekovite vode Guber, omiljenom izletištu Srebreničana, koje je danas prazno, ništa drugo ne podsjeća na nekadašnje prvomajske uranke, okupljanja, druženja i zabave na tom lokalitetu.

Samo nekoliko rekreativaca jutros je izašlo u šetnju prema Guberu prije policijskog časa.

Srebrenica se prvi put u dokumentima pominje 1232. godine.

Tada je Sveti Sava ustanovio Mitropoliju srebreničku kao kolijevku pravoslavlja na ovim prostorima, odnosno sa lijeve strane Drine, samo 13 godina nakon što je 1219. Srpska pravoslavna crkva dobila autokefalnost.

Srebrenica je od rimskog doba poznata kao rudarsko naselje Domavija, a i danas na njenom području žive Rudnik olova i cinka "Sase" i Rudnik boksita, koji zapošljavaju ukupno 600 radnika.

Zahvaljujući rudarstvu, Srebrenica je bila razvijena sredina, a 1376. godine proglašena je trgovačkim mjestom.