VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 08/05/2020

ATOMSKA "DIPLOMATIJA" HARIJA TRUMANA

 

Mada je bio lider pobjedničke Amerike u Drugom svjetskom ratu, Trumanova odluka da SAD bace atomske bombe u trenutku kad je Japan praktično bio već poražen do danas je kontroverzna i mnogi je svrstavaju u velike ratne zločine

 

BIJELJINA, 8. MAJA /SRNA/ - Američki predsjednik Hari Truman, koji je rukovodio Bijelom kućom od 1945. do 1953. godine, zapamćen je po odluci da Amerika na kraju rata baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, rođen je na današnji dan 1884. godine.

SPOSOBNI MILITARISTA

Mada je bio lider pobjedničke Amerike u Drugom svjetskom ratu, Trumanova odluka da SAD bace atomske bombe u trenutku kad je Japan praktično bio već poražen do danas je kontroverzna i mnogi je svrstavaju u velike ratne zločine.

Truman je postao predsjednik poslije smrti Frenklina Ruzvelta. Stvorio je 1947. godine doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama "ugroženim komunističkim pokretima", čime je podstakao Hladni rat.

Uvukao je 1950. godine SAD u korejski sukob i započeo program izgradnje vojnih baza i remilitarizovanja Zapadne Njemačke.

Na osnovu zakona "o očuvanju uzajamne bezbjednosti", vlada SAD je 1951. godine od "Maršalovog plana" i "Trumanove doktrine" sačinila opšti plan ekspanzije Zapada i osnivanja agresivnih vojnih paktova.

Tada su doneseni i propisi koji su onemogućavali radničko-sindikalno organizovanje u SAD, a njegovu vladavinu obilježila je i histerija krajnje desnice koju je predvodio republikanski senator Džozef Makarti.

Bio je to čuveni "lov na crvene", u kome su stradale mnoge ličnosti iz javnog života Amerike.

KONTROVERZNI ATOMSKI NAPAD NA JAPAN

Truman je bio potpredsjednik samo 82 dana prije nego što je Ruzvelt umro. Imao je veoma malo značajnih razgovora o svjetskim pitanjima i o domaćoj politici nakon što je položio zakletvu za Ruzveltovog potpredsjednika.

Bio je potpuno neobaviješten o velikim inicijativama u daljem vođenju rata - tajnom projektu "Menhetn", odnosno izradi i testiranjima prve atomske bombe.

Ipak, čim je shvatio kakav "adut" ima u rukama, Truman je odobrio korištenje nuklearnog oružja protiv Japana u avgustu 1945. godine, nakon što je Japansko carstvo odbilo Potsdamsku deklaraciju.

Atomska bombardovanja Hirošime i Nagasakija su do danas ostala prvo, ali i jedino korištenje nuklearnog oružja u ratne svrhe.

Nakon bombardovanja uslijedila je brza kapitulacija Japana 2. septembra 1945. godine i kraj Drugog svjetskog rata. Korištenje nuklearnog oružja u to vrijeme nije bilo kontroverzno, kako u SAD tako i među njihovim saveznicima.

Na Potsdamskoj konferenciji, lider SSSR-a Josif Staljin, prema Trumanovim tvrdnjama, savjetovao je Trumanu da što prije iskoristi atomsku bombu.

U godinama nakon bombardovanja, Trumanova odluka postala je izuzetno kontroverzna.

Oni koji su podržavali Trumanovu odluku objašnjavali su da je to bombardovanje spasilo hiljade ljudi, koji bi inače stradali invazijom na Japan, koja je trebalo da se dogodi ako se ne nađe drugo rješenje.

POSTHUMNO ODLIKOVANjE ZA DRAŽU MIHAILOVIĆA

Eleonora Ruzvelt, supruga Frenklina Ruzvelta, podržala je Trumana rekavši da je "izabrao jedino moguće rješenje" i da je izbjegao "enormno žrtvovanje američkih života".

Međutim, drugi, kao što je tada ugledni profesor Gar Alperovic, tvrde da je korištenje atomskog oružja bilo nepotrebno i nemoralno, te da bi ratom izmoreni i osiromašeni Japan ionako kapitulirao.

Uslov za kapitulaciju Japana prije bombardovanja bila je careva abdikacija, što su Japanci odbili. Nakon što su Hirošima i Nagasaki uništeni, Japan je potpisao kapitulaciju, a Amerikanci su dopustili da car ostane na vlasti.

Prema ovoj tezi, bombardovanje je poslužilo kao demonstracija snage Sovjetskom Savezu i kao upozorenje da ne pokušava da proširi svoj uticaj na Japan.

Truman je posthumno odlikovao generala Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Dražu Mihailovića Ordenom legije časti zbog učestvovanja u operaciji spasavanja američkih pilota oborenih nad Jugoslavijom tokom Drugog svjetskog rata.

Hari Truman umro je 1972. godine.