VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 06/11/2020

ŽENE I DJECA META PORODIČNIH NASILNIKA

 

Tokom prošle godine imali smo devet žena, a u ovoj, uprkos epidemiji korone i ograničenom kretanju, došle su četiri žene i sedmoro dece. Svi oni preživeli su stravičnu torturu u porodicama, a razlog je skoro u svim slučajevima bio socijalno-psihološke prirode, ističe Vesna Stajić, rukovodilac Sigurne kuće

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

NOVO BRDO, 6. NOVEMBRA /SRNA/ - U srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji južno od Ibra prisutan je veliki procenat nasilja u porodici, čije su žrtve najčešće žene.

Nasilje je najčešće u brdsko-planinskim područjima, u opštinama Novo Brdo, Kosovska Kamenica i Štrpce, jer žene, zbog tradicionalnog prihvatanja uloge majke i domaćice, trpe i ćute sve dok im život ne bude ugrožen.

Vesna Stajić, rukovodilac Sigurne kuće - prihvatilišta iz Bostana, kod Novog Brda, ističe da je to "jedino prihvatilište za žrtve porodičnog nasilja u srpskim sredinama južno od Ibra".

Ona kaže da je Sigurna kuća otvorena prije četiri godine u tada dotrajalom objektu bivše srednje škole.

Renoviranje i opremanje objekta pomogli su Komanda Kfora, američki kontingent Kfora, Unmik, Euleks i brojne međunarodne organizacije, čiji su predstavnici, kako kaže Stajićeva, shvatili ulogu Sigurne kuće, a posebno njen pedagoški značaj.

Važne su i druge dimenzije ove ustanove - psihijatrijska i sociološka, kao i rehabilitacija žrtava porodičnog nasilja.

"Tokom prošle godine imali smo devet žena, a u ovoj, uprkos epidemiji korone i ograničenom kretanju, došle su četiri žene i sedmoro dece. Svi oni preživeli su stravičnu torturu u porodicama, a razlog je skoro u svim slučajevima bio socijalno-psihološke prirode", ističe Stajićeva.

Ne otkrivajući identitet žrtava, Vesna Stajić navodi za Srnu da je još desetak žena evidentirano, ali su sve poslije provedenih desetak dana u Sigurnoj kući odlučile da se vrate u porodice u kojima su preživjele najteže oblike nasilja.

"To je mentalitet žene u brdsko-planinskim područjima na teritoriji Kosova, južno od Ibra, posebno u regionu opština Kosovska Kamenica, Novo Brdo i Štrpce, ali `ćutanje i trpljenje` karakteriše i žene u ravničarskim izolovanim srpskim sredinama", naglašava ona.

Sve to je posljedica nižeg stepena obrazovanja i usađenog vaspitanja da žena "mora da rađa, trpi i čuva porodicu, makar svakodnevno bila tretirana kao robinja".

Sedam žena žrtava nasilja u porodici napustilo je Kosovo i Metohiju i, prema evidenciji, u sredinama u centralnoj Srbiji uspjele su da nastave da žive normalnim životom.

"Cilj je da žrtve nasilja, posebno one koje nemaju završenu školu, obučimo i osposobimo za samostalan život, pa smo u okviru Sigurne kuće opremili više radionica, frizerski i kozmetički salon, šivaonicu i tkačnicu da bi naše korisnice nakon rehabilitacije započele novi život", napominje Stajićeva.

Predsjednik Udruženja "Ruka ruci" Nevenka Rikalo, jedna od suosnivača Sigurne kuće, navodi da je najveći problem žrtava nasilja, pa i rukovodstava kosovskih institucija, posebno onih lokalnih, zataškavanje slučajeva porodičnog nasilja.

"Nije mali broj žena koje pomoć traže i ne uspevaju da je dobiju od ljudi koji su zaposleni u centrima za socijalni rad i socijalnim službama u opštinama, pa uz pretnje i ucene tih nazovi službenika i stručnjaka nastavljaju da trpe i ćute", ističe ona za Srnu.

Rikalo napominje da je često slučaj da se Sigurna kuća uključi tek kada se žrtva nasilja nađe u situaciji da se mora liječiti na psihijatrijskim klinikama.

Uz pružanje prve pomoći žrtvama porodičnog nasilja, aktivistkinje Sigurne kuće nastoje da, uz pomoć Kosovske policijske službe, počinioce nasilja izvedu pred nadležne pravosudne organe i pomognu im da odu u neku od medicinskih ustanova, jer su nasilnici uglavnom alkoholičari i lica koja imaju druge poroke.

"Ukoliko uspemo da razbijemo zid ćutanja i trpljenja, odnosno skrivanje od javnosti stradanja žene u porodicama u kojima su u potpunosti poremećeni bračni odnosi, ostvarićemo cilj da preventivnim merama sprečimo stradanje žena i dece, koje, zbog izolovanosti i nemaštine, sve više uzima maha", poručuju Rikalo i Stajićeva.