VIDEO servis
Sve vijesti

Najnovije vijesti

Specijalni servisi 26/11/2020

"DARA IZ JASENOVCA" - SUDBINA SRPSKOG DJETETA U POSLJEDNjA DVA VIJEKA

 

Film o Jasenovcu je važan jer je tema stradanja Srba u tom koncentracionom logoru zanemarena, a suština je pokušaj da se stradanje Srba, Jermena i Jevreja gurne u zaborav, ističe istoričar Aleksandar Gudžić

 

Priredio: Neđeljko ZEJAK

GRAČANICA, 26. NOVEMBRA /SRNA/ - Dugometražni film "Dara iz Jasenovca", priča o dvanaestogodišnjoj djevojčici iz Kozarske Dubice koja sa dva brata i majkom završava u zloglasnim logorima smrti Staroj Gradišci i Jasenovcu, prikazuje se u Domu kulture u Gračanici.

Riječ je o prvom srpskom filmu o konclogoru Jasenovac, u kojem je ubijeno na stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma.

Režiser je Predrag Antonijević, a scenario je napisala Nataša Drakulić.

Posebno je užasna sudbina oko 20.000 malih Kozarčana, koji su prošli kroz logore Nezavisne Države Hrvatske.

Istoričar Aleksandar Gudžić ističe za Srnu vezu između Darinog stradanja i stradanja Srba na Kosovu i Metohiji.

On naglašava da se "jasenovačko stradanje trajno prepoznaje kao - nova nevina žrtva, a tragični događaji u jednom od najstrašnijih koncentracionih logora su opomena za budućnost ljudi ovog prostora".

"To je prvi film sa temom Jasenovca koji se prikazuje u Domu kulture u Gračanici, čime se nastoji probuditi svest i predočiti sličnost nazoviživljenja na Kosovu i Metohiji, savremenom vidu logora, i ustaškog kazamata u Jasenovcu", napominje Gudžić.

Film o Jasenovcu je, kako naglašava, značajan, jer je tema stradanja Srba u tom koncentracionom logoru zanemarena, a suština je "pokušaj da se stradanje Srba, Jermena i Jevreja gurne u zaborav".

Gudžić ukazuje da su Srbi narod nad kojim je u 20. vijeku /može se reći u dva posljednja vijeka/ počinjen sistematski genocid, te navodi da je savremenu istoriju srpskog naroda obilježilo sistematsko uništavanje.

"U pitanju je `dugo kretanje između klanja i oranja` /parafraza istoimene knjige srpskog istoričara Milorada Ekmečića/, koje, nažalost, traje i danas, a u tom kretanju genocid se sprovodi i nad živim Srbinom, kao i nad njegovim spomenicima vere i kluture - svega onog zbog čega je Srbinu stavljena meta na čelo", smatra on.

Dara iz filma dijeli sudbinu generacija koje su, preživljavajući u djetinjstvu zločine i stradanja, naprasno odrastale preko noći.

Ubijaju joj majku i starijeg brata, za oca ništa ne zna, pa se njena životna misija svodi na čuvanje golog života mlađeg brata.

Film o Dari je zasnovan na svjedočenjima preživjelih logoraša, djece koja su premještana iz logora u logor, da bi bila smještana u prihvatilišta ili odvođena u porodice Hrvata.

"Svi događaji u filmu su svedočanstvo ubijanja, umorstva i neljudskog, bolje rečeno životinjskog, postupanja prema srpskom detetu, a Darina sudbina je samo jedna stradalnička sudbina mališana sa Kozare čija se patnja ne sme nikada zaboraviti", navodi Gudžić.

On ističe da su slične sudbine doživjela djeca iz Krajine, BiH, Hrvatske u zločinačkim vojno-policijskim akcijama "Oluji" i "Bljesku", kao i djeca sa Kosova i Metohiji u martovskom pogromu 2004. godine.

"To Srbi, ali i svet, ne bi smeli zaboraviti, posebno ne nove generacije Srba, koje odrastaju u svetu u kome se `dželatu srpske glave` unapred sve oprašta", poručuje Gudžić.